U rujnu 2026. godine obilježava se trideset i peta obljetnica ključnog događaja za očuvanje goranskog mira. Inicijativa Putevima goranskih mirovnjaka organizira treću spomen-šetnju posvećenu hrabrim pojedincima koji su spriječili rat u regiji.
Nasljeđe Franje Starčevića i hrabrih mještana
Gorski kotar jedinstven je primjer područja koje je tijekom ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća uspjelo izbjeći oružane sukobe. Zasluga za to u velikoj mjeri pripada profesoru Franji Starčeviću i ustrajnoj skupini lokalnih entuzijasta. Oni su odlučili aktivno graditi mir umjesto prepuštanja strahu i destruktivnim nacionalnim podjelama. U čast tim iznimnim naporima, u subotu, 19. rujna 2026. godine, održat će se treća po redu spomen-šetnja pod prepoznatljivim nazivom Putevima goranskih mirovnjaka.
Službeni program započinje u 14:30 u Domu kulture u Mrkoplju, a nastavlja se obilaskom kuće i groba ovog istaknutog mirotvorca. Franjo Starčević svojim je primjerom pokazao da dijalog nema alternativu, a nedugo zatim osnovao je i sada već poznatu Školu mira koja je ostavila neizbrisiv trag na generacije mladih u lokalnoj zajednici.
Uklanjanje barikada i moć povjerenja
U jesen 1991. godine, diljem Hrvatske, pa tako i u Gorskom kotaru, nicale su barikade između naselja u kojima su živjeli Hrvati i Srbi. Atmosfera u regiji bila je ispunjena strahom od neizbježnog etničkog sukoba. Međutim, tadašnji načelnik mjesne zajednice Mrkopalj pokazao je iznimnu građansku hrabrost. Pješice je prešao postavljene barikade kako bi izravno razgovarao s načelnicima pretežito srpskih mjesnih zajednica kako navodi Tihomir Kukolja za portal Autograf.
Bio je to početak takozvanog aktivnog mirovanja i dogovora temeljenog na godinama građenom povjerenju. Vrlo brzo nakon tih povijesnih susreta barikade su potpuno uklonjene, a mudri stanovnici odlučili su svoje zajedničke probleme rješavati isključivo razgovorom, okupljeni za istim stolom.
Tragična povijest i sjećanje na žrtve fašizma
Ova edukativna šetnja mrkopaljskim krajem nije samo prisjećanje na događaje iz burnih devedesetih, već se snažno naslanja na dublju antifašističku povijest cijele regije. Sama ruta neizbježno podsjeća brojne sudionike na obližnju Matić Poljanu. Riječ je o poznatoj visoravni na visini od preko tisuću metara, na kojoj se u veljači 1944. godine odigrao iznimno tragičan partizanski marš.
Tijekom tog iscrpljujućeg proboja kroz nemilosrdnu zimu, kolona od oko šest stotina i osamdeset boraca pretrpjela je stravične gubitke. Uz temperature koje su sezale do nezamislivih trideset stupnjeva ispod nule, dvadeset i šest boraca izgubilo je život uslijed teškog smrzavanja u noći s devetnaestog na dvadeseti veljače. Na tom je povijesnom mjestu još 1969. godine podignut upečatljiv spomenik po zamisli arhitekta Zdenka Sile. Njegovo skulptorsko rješenje sastoji se od dvadeset i šest grubo klesanih kamenih stupova koji vječno simboliziraju stradale heroje. Spajanje sjećanja na teške žrtve Drugog svjetskog rata i mirotvorne napore iz devedesetih stvara vrlo snažnu poruku o važnosti suživota i tolerancije.
Praktični detalji i podrška projektu
Ovogodišnja treća spomen-šetnja obuhvaća rutu dugu ukupno oko pet kilometara po pretežito ravnom i pristupačnom terenu, što je čini idealnom za vrlo širok krug ljudi svih dobnih skupina. Nakon okupljanja u Mrkoplju, sudionici će pješačiti do poznatog planinarskog doma Bijele stijene u obližnjem naselju Tuk, gdje je za sve prisutne organiziran topli obrok i opušteno druženje s glavnim akterima goranskog mira.
Završetak cjelokupnog popodnevnog programa planiran je za osamnaest sati. Značaj ove važne inicijative prepoznat je i znatno šire od lokalnih okvira, o čemu najbolje svjedoči prestižna nagrada Nada Dimić koja je dodijeljena organizatorima za 2026. godinu. Također, projekt Mirovno nasljeđe Gorskog kotara snažno je podržala i ugledna zaklada Robert Bosch Stiftung, jasno prepoznajući važnost prenošenja ovih humanih vrijednosti na neke sasvim nove generacije mladih građana.
Očuvanje sjećanja na mirotvorne prakse danas je važnije i potrebnije nego ikad prije. Prekrasni Gorski kotar ostaje trajni i neizbrisivi podsjetnik da je čak i u najtežim vremenima podjela moguće izabrati iskren dijalog i zajedništvo umjesto rata i destrukcije, a ova spomen-šetnja služi kao živi spomenik takvoj plemenitoj odluci.
