Farme Jarak, Senjsko i Jelovac sa zemljištem koje je prije više od tri godine kupila tvrtka Poljoprerada iz Hrvatskog Leskovca ponovno su završile u stečaju i sudbina im je neizvjesnija nego ikada
Prostori bivše valionice
VRBOVSKO – Nova i to četvrta preprodaja uskoro očekuje ono što je preostalo od pogona bivše peradarske farme Sljeme.
Ponovno u stečaju
Farme Jarak, Senjsko i Jelovac sa zemljištem koje je prije više od tri godine kupila tvrtka Poljoprerada iz Hrvatskog Leskovca ponovno su završile u stečaju i sudbina im je neizvjesnija nego ikada. Velebne najave Poljoprerade o pokretanju najsuvremenije peradarske farme padaju u vodu već početkom prošle godine kada u toj tvrtci radnici dižu štrajka nakon čega sredinom godine Poljoprerada ulazi u stečaj.
Farme su pod hipotekama
Farme pod hipotekama
Na naš upit stečajni upravitelj Eduard Miščević odgovara da je imovina stečajnog dužnika Poljoprerade koja se odnosi na tri farme sa zemljištem u Vrbovskom opterećena hipotekom Hrvatske poštanske banke i Štedne banke. Miščević dalje objašnjava da imovinu na kojoj se nalazi to založno pravo prodaje nadležni sud po pravilima Ovršnog postupka odnosno na usmenoj javnoj dražbi. Početnu cijenu imovine i uvjete prodaje Miščević nam nije mogao dati jer, ističe, zaključak o prodaji koji podrazumjeva početnu cijenu, datum i uvjete prodaje uskoro treba donijeti Trgovački sud u Zagrebu. Tek po dobijanju tog zaključka, dodaje Miščević, objaviti će se oglas o prodaji te o tome izvjestiti Hrvatska gospodarska komora i Visoki trgovački sud RH. Tako peradarske farme u Vrbovsko po drugi put očekuje nemila stečajna sudbina.
Uspon i pad bivšeg Sljemena
Od peradarstva i pilanarstva do ovčarstva trgovine i ugostiteljstva
Prije pola stoljeća točnije 1961. godine “Sljeme” iz Zagreba počelo je sa peradarskom i pilanarskom prizvodnjom u Vrbovskom. Intenzivnim razvojem, popraćenim izgradnjom novih objekata i sustavnim povečanjem proizvodnje, “Sljeme” je postalo značajan proizvođač repromaterijala u peradarskoj proizvodnji. Neprestanim razvijanjem i napredovanjem uz peradarstvo i pilanarstvo, prizvodnja se proširila na ovčarstvo i ugostiteljsko-trgovačku djelatnost. Kao prosperitetno poduzeće, “Sljeme” je tada zapošljavalo oko 150 ljudi i uz DIV, “Promet” i “Građevinar” predstavljalo kičmu vrbovščanskog gospodarstva.
Sljeme sa svojih 30-tak preostalih radnika prolazi svoj prvi stečajni proces pokrenut 2002. godine
Čak 13 neisplaćenih plaća
No poput svih nosioca gospodarstva i Sljemenova kičma lomi se pod pretvorbom i privatizacijom. Podjelom dionica radnicima osnovana je Udruga malih dioničara koji nisu iskoristili moć određivanja vodstva tvrtke nego su slijepo pratili tadašnju upravu prodavši dionice novom vlasniku koji ih nakon samo četiri godine vođenja odvodi u propast. Čak trinaest je tada plaća bilo neisplaćeno radnicima, nagomilavali su se dugovi među kojima i prema Gradu Vrbovskom i stečaj je bio neminovan a pokrenula ga je tadašnja Riječka banka. Tako Sljeme sa svojih 30-tak preostalih radnika prolazi svoj prvi stečajni proces pokrenut 2002. godine. Stečajem se utvrđuju tražbine 51 vjerovnika koje iznose čak 8 milijuna kuna te 1,3 milijuna potraživanja bivših radnika.
Idila je trajala samo četiri godine
Za razliku od svih vrbovščanskih stečaja Sljemenov je bio najuspješniji jer najveći dio tvrtke, njene tri farme koje su danas ponovno upale u svoj drugi stečaj, nalaze kupca za samo jednu godinu stečaja. Kupuje ih slovenska tvrtka Jata Emona po cijeni od 400.000 eura koja odmah otvara sestrinsku hrvatsku tvrtku Jata Vrbovsko. Ponovno oživljava peradarska proizvodnja u Vrbovskom, objekti se opremaju novom tehnologijom, bivši radnici Sljemena vraćaju se na posao, zapošljavaju se novi ljudi a plaće su sigurne i redovite. No to je trajalo samo četiri godine kada je svemu tome došao kraj.
Slovence otjerala platna nedisciplina u Hrvatskoj
Planove o ostvarivanju vrboščanskog repro-centra za laku liniju peradi za širu regiju, srušilo je negativno poslovanje uvjetovano platnom nedisciplinom u Hrvatskoj i problemi kompenzacija. Slovenci se, kako se ne bi doveli do većih gubitaka, u drugoj polovici 2006. godine odlučuju na prodaju. Isto tako u vrlo kratkom roku za tek nešto više od godine dana nalaze kupca u Poljopreradi iz Hrvatskog Leskovca koji usprkos velikim najavama o pokretanju najusvremenije peradarske farme to nikada nije učinila i pod njom peradarske farme u Vrbovskom nakon Slovenaca više nikad nisu otvorile svoja vrata.
GORSKE NOVOSTI 
Farme Jarak, Senjsko i Jelovac sa zemljištem koje je prije više od tri godine kupila tvrtka Poljoprerada iz Hrvatskog Leskovca ponovno su završile u stečaju i sudbina im je neizvjesnija nego ikada
VRBOVSKO – Nova i to četvrta preprodaja uskoro očekuje ono što je preostalo od pogona bivše peradarske farme Sljeme.
Ponovno u stečaju
Farme Jarak, Senjsko i Jelovac sa zemljištem koje je prije više od tri godine kupila tvrtka Poljoprerada iz Hrvatskog Leskovca ponovno su završile u stečaju i sudbina im je neizvjesnija nego ikada. Velebne najave Poljoprerade o pokretanju najsuvremenije peradarske farme padaju u vodu već početkom prošle godine kada u toj tvrtci radnici dižu štrajka nakon čega sredinom godine Poljoprerada ulazi u stečaj.
Farme pod hipotekama
Na naš upit stečajni upravitelj Eduard Miščević odgovara da je imovina stečajnog dužnika Poljoprerade koja se odnosi na tri farme sa zemljištem u Vrbovskom opterećena hipotekom Hrvatske poštanske banke i Štedne banke. Miščević dalje objašnjava da imovinu na kojoj se nalazi to založno pravo prodaje nadležni sud po pravilima Ovršnog postupka odnosno na usmenoj javnoj dražbi. Početnu cijenu imovine i uvjete prodaje Miščević nam nije mogao dati jer, ističe, zaključak o prodaji koji podrazumjeva početnu cijenu, datum i uvjete prodaje uskoro treba donijeti Trgovački sud u Zagrebu. Tek po dobijanju tog zaključka, dodaje Miščević, objaviti će se oglas o prodaji te o tome izvjestiti Hrvatska gospodarska komora i Visoki trgovački sud RH. Tako peradarske farme u Vrbovsko po drugi put očekuje nemila stečajna sudbina.
Uspon i pad bivšeg Sljemena
Od peradarstva i pilanarstva do ovčarstva trgovine i ugostiteljstva
Prije pola stoljeća točnije 1961. godine “Sljeme” iz Zagreba počelo je sa peradarskom i pilanarskom prizvodnjom u Vrbovskom. Intenzivnim razvojem, popraćenim izgradnjom novih objekata i sustavnim povečanjem proizvodnje, “Sljeme” je postalo značajan proizvođač repromaterijala u peradarskoj proizvodnji. Neprestanim razvijanjem i napredovanjem uz peradarstvo i pilanarstvo, prizvodnja se proširila na ovčarstvo i ugostiteljsko-trgovačku djelatnost. Kao prosperitetno poduzeće, “Sljeme” je tada zapošljavalo oko 150 ljudi i uz DIV, “Promet” i “Građevinar” predstavljalo kičmu vrbovščanskog gospodarstva.
Čak 13 neisplaćenih plaća
No poput svih nosioca gospodarstva i Sljemenova kičma lomi se pod pretvorbom i privatizacijom. Podjelom dionica radnicima osnovana je Udruga malih dioničara koji nisu iskoristili moć određivanja vodstva tvrtke nego su slijepo pratili tadašnju upravu prodavši dionice novom vlasniku koji ih nakon samo četiri godine vođenja odvodi u propast. Čak trinaest je tada plaća bilo neisplaćeno radnicima, nagomilavali su se dugovi među kojima i prema Gradu Vrbovskom i stečaj je bio neminovan a pokrenula ga je tadašnja Riječka banka. Tako Sljeme sa svojih 30-tak preostalih radnika prolazi svoj prvi stečajni proces pokrenut 2002. godine. Stečajem se utvrđuju tražbine 51 vjerovnika koje iznose čak 8 milijuna kuna te 1,3 milijuna potraživanja bivših radnika.
Idila je trajala samo četiri godine
Za razliku od svih vrbovščanskih stečaja Sljemenov je bio najuspješniji jer najveći dio tvrtke, njene tri farme koje su danas ponovno upale u svoj drugi stečaj, nalaze kupca za samo jednu godinu stečaja. Kupuje ih slovenska tvrtka Jata Emona po cijeni od 400.000 eura koja odmah otvara sestrinsku hrvatsku tvrtku Jata Vrbovsko. Ponovno oživljava peradarska proizvodnja u Vrbovskom, objekti se opremaju novom tehnologijom, bivši radnici Sljemena vraćaju se na posao, zapošljavaju se novi ljudi a plaće su sigurne i redovite. No to je trajalo samo četiri godine kada je svemu tome došao kraj.
Slovence otjerala platna nedisciplina u Hrvatskoj
Planove o ostvarivanju vrboščanskog repro-centra za laku liniju peradi za širu regiju, srušilo je negativno poslovanje uvjetovano platnom nedisciplinom u Hrvatskoj i problemi kompenzacija. Slovenci se, kako se ne bi doveli do većih gubitaka, u drugoj polovici 2006. godine odlučuju na prodaju. Isto tako u vrlo kratkom roku za tek nešto više od godine dana nalaze kupca u Poljopreradi iz Hrvatskog Leskovca koji usprkos velikim najavama o pokretanju najusvremenije peradarske farme to nikada nije učinila i pod njom peradarske farme u Vrbovskom nakon Slovenaca više nikad nisu otvorile svoja vrata.
AUTOR: Nensi Tatar
FOTO: Nensi Tatar
Podijeli: