VRBOVSKO – Na prvom ovogodišnjem ročištu za prodaju preostalog dijela DIV-a po sniženoj cijeni od 5,7 milijuna kuna ponovno nije bilo zainteresiranih kupaca. Budući da niti ta cijena vrbovščanske drvne industrije nije dala rezultata i privukla investitore, stečajna sutkinja odlučila je vrijednost nekretnine još smanjiti i to za 24,5 posto.Tako će tvorničke hale DIV-a po novoj početnoj cijeni od 4,3 milijuna kuna biti ponuđene na novom ročištu zakazanom za 30. ožujka. O tome nas je izvjestila stečajna upraviteljica DIV-a Marija Ružić koju smo upitali koliko i koji vjerovnici mogu očekivati isplatu potraživanja u slučaju da se tvornica proda po zadnjoj određenoj cijeni.
Ukoliko bi se napokon našao kupac koji bi bio spreman za gotovo 40.000 metara kvadratnih izgrađenog poslovnog prostora izdvojiti navedeni iznos, tada bi, kaže Ružić, 50 posto tog iznosa pripalo Republici Hrvatskoj kao razlučnom vjerovniku, 25 posto sredstava bi se rezerviralo za ostale obveze stečajne mase (vodnu i komunalnu naknadu, struju, zajedničku pričuvu, i drugo) dok bi preostalih 25 posto iznosa bilo moguće isplatiti vjerovnicima prvog višeg isplatnog reda, a to su radnici i Republika Hrvatska za bruto plaće.
AUTOR: Nensi Tatar
FOTO: Gorske novosti, arhiva
GORSKE NOVOSTI 
VRBOVSKO – Na prvom ovogodišnjem ročištu za prodaju preostalog dijela DIV-a po sniženoj cijeni od 5,7 milijuna kuna ponovno nije bilo zainteresiranih kupaca. Budući da niti ta cijena vrbovščanske drvne industrije nije dala rezultata i privukla investitore, stečajna sutkinja odlučila je vrijednost nekretnine još smanjiti i to za 24,5 posto.Tako će tvorničke hale DIV-a po novoj početnoj cijeni od 4,3 milijuna kuna biti ponuđene na novom ročištu zakazanom za 30. ožujka. O tome nas je izvjestila stečajna upraviteljica DIV-a Marija Ružić koju smo upitali koliko i koji vjerovnici mogu očekivati isplatu potraživanja u slučaju da se tvornica proda po zadnjoj određenoj cijeni.
Ukoliko bi se napokon našao kupac koji bi bio spreman za gotovo 40.000 metara kvadratnih izgrađenog poslovnog prostora izdvojiti navedeni iznos, tada bi, kaže Ružić, 50 posto tog iznosa pripalo Republici Hrvatskoj kao razlučnom vjerovniku, 25 posto sredstava bi se rezerviralo za ostale obveze stečajne mase (vodnu i komunalnu naknadu, struju, zajedničku pričuvu, i drugo) dok bi preostalih 25 posto iznosa bilo moguće isplatiti vjerovnicima prvog višeg isplatnog reda, a to su radnici i Republika Hrvatska za bruto plaće.
AUTOR: Nensi Tatar
FOTO: Gorske novosti, arhiva
Podijeli: