GORSKI KOTAR MEĐU NAJINTENZIVNIJE KONTAMINIRANIM HRVATSKIM EKOLOŠKIM SUSTAVIMA RADIOAKTIVNIM CEZIJEM-137: Najviše elemenata iz kojih se razvija radioaktivnost u tkivu risa, gljivi prosenjak i borovnicama
GORSKI KOTAR – Među najintenzivnije kontaminiranim ekološkim sustavima radioaktivnim cezijem-137 u Hrvatskoj je Gorski kotar. Radioaktivna kontaminiranost utvrđena je istraživanjem uzoraka tkiva velikih zvijeri koje obitavaju na području Gorskog kotara a studija je objavljena u međunarodnom časopisu za znanstvena istraživanja „Science of the Total Environment“. Uz 57 uzoraka mišićnog tkiva četiri najveće zvijeri Gorskog kotara (medvjeda, vuka, čaglja i risa), analizirane su i 63 biljne vrste kojima se hrane tamošnje životinje te 30 uzoraka tla na tom području. Najviše elemenata iz kojih se razvija radioaktivnost među zvijerima pronađeno je u tkivu risa a od raslinja je utvrđeno da je najveći izvor tih elemenata u gljivi prosenjak i borovnici. Analize radioaktivnosti ekološkog sustava Gorskog kotara znanstvenici i istraživači objašnjavaju kao posljedicu nuklearne katastrofe u Černobilu koja se dogodila 1986. godine te ističu da je ta utvrđena razina radioaktivnosti, iako najveća u Hrvatskoj, još uvijek četiri puta niže od dopuštene granice uz napomenu da ona može biti javnozdravstveni problem i da je zbog toga treba i dalje pratiti.
GORSKI KOTAR – Među najintenzivnije kontaminiranim ekološkim sustavima radioaktivnim cezijem-137 u Hrvatskoj je Gorski kotar. Radioaktivna kontaminiranost utvrđena je istraživanjem uzoraka tkiva velikih zvijeri koje obitavaju na području Gorskog kotara a studija je objavljena u međunarodnom časopisu za znanstvena istraživanja „Science of the Total Environment“. Uz 57 uzoraka mišićnog tkiva četiri najveće zvijeri Gorskog kotara (medvjeda, vuka, čaglja i risa), analizirane su i 63 biljne vrste kojima se hrane tamošnje životinje te 30 uzoraka tla na tom području. Najviše elemenata iz kojih se razvija radioaktivnost među zvijerima pronađeno je u tkivu risa a od raslinja je utvrđeno da je najveći izvor tih elemenata u gljivi prosenjak i borovnici. Analize radioaktivnosti ekološkog sustava Gorskog kotara znanstvenici i istraživači objašnjavaju kao posljedicu nuklearne katastrofe u Černobilu koja se dogodila 1986. godine te ističu da je ta utvrđena razina radioaktivnosti, iako najveća u Hrvatskoj, još uvijek četiri puta niže od dopuštene granice uz napomenu da ona može biti javnozdravstveni problem i da je zbog toga treba i dalje pratiti.
AUTOR: Gorske novosti
FOTO: PGŽ/Priroda/ Ilustracija
Podijeli: