GORSKI KOTAR – U Gorskom kotaru se zapravo mali broj ljudi bavi tim pitanjima, a trebalo bi uložiti više volje i znanja za vlastito promišljanje goranskih ruralnih problema. Možda bi bilo dobro da se ustanovi ili pak zaduži neka postojeća goranska agencija, na primjer PINS, da se sustavnije bavi razvojem Gorskoga kotara. U nas već dugo nije bilo ozbiljne stručne rasprave o goranskim problemima.
Zamrle aktivnosti
Jedan dokument je objelodanjen 1996. godine pod nazivom “Mogućnosti i strategija razvoja Gorskoga kotara do 2005 godine”. U nedavnoj prošlosti pokrenute su aktivnosti na izradi dvije strategije razvoja Gorskoga kotara, jedna poduprta od talijanskih partnera, a druga napravljena u okviru LAG-a Gorski kotar, a obje predstavljaju dobar temelj za nastavak rasprave o razvojnim problemima Gorskoga kotara. Te aktivnosti su nažalost zamrle i nisu adekvatno poduprte od goranskih vladajućih političkih struktura. Neki razvojni dokumenti za Gorski kotar, posebno za sektor turizma, doneseni su i na županijskoj razini, no i ovdje se problem očituje u njihovoj nedostatnoj operacionalizaciji.
Jezero Ribnjak, Gomirje
Brojni šokovi
A stvari su ozbiljne. U Gorskom kotaru su posljednjih desetljeća, doduše kao i u drugim ruralnim i planinskim krajevima, izraženi brojni ekonomsko-socijalni problemi: iznenadni ekonomski šokovi uzrokovani propadanjem drvne industrije i poljoprivrede; kontinuirano smanjenje stanovništva; rastuća dominacija obližnjih velikih gradova kao rezultat procesa globalizacije; povećana nejednakost unutar samog Gorskoga kotara i između subregija Županije što se vidi iz socijalnih i ekonomskih pokazatelja; pritisak na okoliš (prometna infrastruktura) i visoka nezaposlenost koja je ipak ublažena emigracijom ljudi s našega područja.
Neki u takvoj situaciji tvrde da središnja vlast ne može puno učiniti oko preživljavanja ruralnih i planinskih krajeva, pa se čak zalažu za “eutanaziju” malih naselja. Naime, sasvim je legitimno postaviti pitanje: zašto bi vlada pokušavala spasiti pojedina slabo naseljena mjesta kad ih ljudi napuštaju? Mora li nas uopće brinuti pojava nestanka sela i malih gradova, posebno u blizini regionalnih centara koji napreduju? Zašto ne pomoći ljudima koji odlaze iz malih gradova koji i tako propadaju?
Brod Moravice
Četiri gledišta
Propadanje malih gradova je neizbježno
Jedno je gledište da je problem propadanja naselja neizbježan i da je model naseljavanja, u našem primjeru Gorskoga kotara, logična posljedica naše povijesti i zemljopisnih osobina, a u novije vrijeme i nemilosrdnih snaga globalizacije. Činitelji propadanja naselja su sastavni dio širih populacijskih i ekonomskih trendova. Zagovornici ovakvoga gledanja skloni su stavu da bi uloga vlade u rješavanju problema propadanja malih gradova trebala biti ograničena. Neki čak govore o “eutanaziji” kao mogućem odgovoru na nazadovanje malih mjesta.
Malim gradovima treba pomoći zbog pravičnih razloga
Drugo gledište također drži da je nazadovanje malih gradova neizbježno, no da im treba pružiti pomoć zbog pravičnih razloga. To stajalište naglašava važnost adekvatne razine usluga za ljude bez obzira na mjesto gdje žive. Mali gradovi mogu gubiti stanovništvo i gospodarske aktivnosti kao posljedicu globalizacije i konkurencije većih centara i gradova, no preostali stanovnici malih gradova imaju pravo na odgovarajući standard života.
Lokve
Politika vlade doprinosi nazadovanju malih gradova
Treće je gledište da nazadovanje malih gradova nije neizbježno, niti samo razultat nemilosrdnih snaga, već prije svega rezultat raznih kratkoročnih i dugoročnih uzroka u koje možemo ubrojiti djelovanje vlade, ali i njenu neaktivnost. Prema tome stajalištu, vlade mogu izabrati hoće li slijediti politiku koja će ubrzavati opadanje malih gradova, ili voditi politiku koja će usporiti njihovo nazadovanje, pa čak i preokrenuti taj proces. Organizacije, kao na primjer banke, pošte, osiguravajuća društva, koje su smanjile svoju prisutnost u takvim područjima, naglašavaju da su ljudi sami odlučili napustiti male gradove, puno prije nego su to one učinile.
Lokalna zajednica se mora sama pobrinuti za razvoj svoga gospodarstva
Četvrto gledište, različito od prva tri, naglašava da nazadovanje malih gradova nije neizbježno i da može biti zaustavljeno akcijama samih lokalnih zajednica. Zagovornici tog stajališta naglašavaju potrebu za jačim djelovanjem zajednice, ističu važnost strategijskog planiranja i vođenja, jer pretpostavljaju da vlade neće “spasiti” male gradove.
Koje gledište prihvatiti, a koje bi bilo najpovoljnije da se ublaže razvojni problemi Gorskoga kotara? Imamo li mi u Gorskom kotaru, pa i u našoj Primorsko-goranskoj županiji smisleni odgovor i koliko-toliko stručnih predviđanja o našem daljnjem razvoju? Koji će scenarij kod nas prevladati? Pojedincu je na to teško odgovoriti, jer je jako važno imati točne pokazatelje postojećeg stanja u Gorskom kotaru kako bismo bili sposobni ispravno razmotriti našu situaciju i donijeti preporuke i mjere za rješavanje naših problema.
Vrbovsko
Predvidjeti budućnost
Već sada je potrebno stvoriti stručne podloge i elaborate za buduće projekte koji bi mogli biti interesantni ne samo goranskim općinama i gradovima, već i privatnom sektoru, tj. poduzetnicima. Dakle, posebno je važno da Gorski kotar predvidi svoju budućnost i ocijeni mogućnosti razvoja u perspektivi skorog (?) ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Mi moramo znati što nas tada čeka, što će biti sa Zakonom o brdsko-planinskom području, na kakve buduće mjere i poticaje regionalnog razvoja možemo računati, te odgovoriti i na druga pitanja. Nitko nam neće dati gotove i jednoznačne odgovore ako ih se prvo sami ne potrudimo pronaći.
AUTOR: Branko Pleše, gorskikotar.bloger.hr – preneseno dopuštenjem i ustupanjem
GORSKE NOVOSTI 
GORSKI KOTAR – U Gorskom kotaru se zapravo mali broj ljudi bavi tim pitanjima, a trebalo bi uložiti više volje i znanja za vlastito promišljanje goranskih ruralnih problema. Možda bi bilo dobro da se ustanovi ili pak zaduži neka postojeća goranska agencija, na primjer PINS, da se sustavnije bavi razvojem Gorskoga kotara. U nas već dugo nije bilo ozbiljne stručne rasprave o goranskim problemima.
Zamrle aktivnosti
Jedan dokument je objelodanjen 1996. godine pod nazivom “Mogućnosti i strategija razvoja Gorskoga kotara do 2005 godine”. U nedavnoj prošlosti pokrenute su aktivnosti na izradi dvije strategije razvoja Gorskoga kotara, jedna poduprta od talijanskih partnera, a druga napravljena u okviru LAG-a Gorski kotar, a obje predstavljaju dobar temelj za nastavak rasprave o razvojnim problemima Gorskoga kotara. Te aktivnosti su nažalost zamrle i nisu adekvatno poduprte od goranskih vladajućih političkih struktura. Neki razvojni dokumenti za Gorski kotar, posebno za sektor turizma, doneseni su i na županijskoj razini, no i ovdje se problem očituje u njihovoj nedostatnoj operacionalizaciji.
Brojni šokovi
A stvari su ozbiljne. U Gorskom kotaru su posljednjih desetljeća, doduše kao i u drugim ruralnim i planinskim krajevima, izraženi brojni ekonomsko-socijalni problemi: iznenadni ekonomski šokovi uzrokovani propadanjem drvne industrije i poljoprivrede; kontinuirano smanjenje stanovništva; rastuća dominacija obližnjih velikih gradova kao rezultat procesa globalizacije; povećana nejednakost unutar samog Gorskoga kotara i između subregija Županije što se vidi iz socijalnih i ekonomskih pokazatelja; pritisak na okoliš (prometna infrastruktura) i visoka nezaposlenost koja je ipak ublažena emigracijom ljudi s našega područja.
Neki u takvoj situaciji tvrde da središnja vlast ne može puno učiniti oko preživljavanja ruralnih i planinskih krajeva, pa se čak zalažu za “eutanaziju” malih naselja. Naime, sasvim je legitimno postaviti pitanje: zašto bi vlada pokušavala spasiti pojedina slabo naseljena mjesta kad ih ljudi napuštaju? Mora li nas uopće brinuti pojava nestanka sela i malih gradova, posebno u blizini regionalnih centara koji napreduju? Zašto ne pomoći ljudima koji odlaze iz malih gradova koji i tako propadaju?
Četiri gledišta
Propadanje malih gradova je neizbježno
Jedno je gledište da je problem propadanja naselja neizbježan i da je model naseljavanja, u našem primjeru Gorskoga kotara, logična posljedica naše povijesti i zemljopisnih osobina, a u novije vrijeme i nemilosrdnih snaga globalizacije. Činitelji propadanja naselja su sastavni dio širih populacijskih i ekonomskih trendova. Zagovornici ovakvoga gledanja skloni su stavu da bi uloga vlade u rješavanju problema propadanja malih gradova trebala biti ograničena. Neki čak govore o “eutanaziji” kao mogućem odgovoru na nazadovanje malih mjesta.
Malim gradovima treba pomoći zbog pravičnih razloga
Drugo gledište također drži da je nazadovanje malih gradova neizbježno, no da im treba pružiti pomoć zbog pravičnih razloga. To stajalište naglašava važnost adekvatne razine usluga za ljude bez obzira na mjesto gdje žive. Mali gradovi mogu gubiti stanovništvo i gospodarske aktivnosti kao posljedicu globalizacije i konkurencije većih centara i gradova, no preostali stanovnici malih gradova imaju pravo na odgovarajući standard života.
Politika vlade doprinosi nazadovanju malih gradova
Treće je gledište da nazadovanje malih gradova nije neizbježno, niti samo razultat nemilosrdnih snaga, već prije svega rezultat raznih kratkoročnih i dugoročnih uzroka u koje možemo ubrojiti djelovanje vlade, ali i njenu neaktivnost. Prema tome stajalištu, vlade mogu izabrati hoće li slijediti politiku koja će ubrzavati opadanje malih gradova, ili voditi politiku koja će usporiti njihovo nazadovanje, pa čak i preokrenuti taj proces. Organizacije, kao na primjer banke, pošte, osiguravajuća društva, koje su smanjile svoju prisutnost u takvim područjima, naglašavaju da su ljudi sami odlučili napustiti male gradove, puno prije nego su to one učinile.
Lokalna zajednica se mora sama pobrinuti za razvoj svoga gospodarstva
Četvrto gledište, različito od prva tri, naglašava da nazadovanje malih gradova nije neizbježno i da može biti zaustavljeno akcijama samih lokalnih zajednica. Zagovornici tog stajališta naglašavaju potrebu za jačim djelovanjem zajednice, ističu važnost strategijskog planiranja i vođenja, jer pretpostavljaju da vlade neće “spasiti” male gradove.
Koje gledište prihvatiti, a koje bi bilo najpovoljnije da se ublaže razvojni problemi Gorskoga kotara? Imamo li mi u Gorskom kotaru, pa i u našoj Primorsko-goranskoj županiji smisleni odgovor i koliko-toliko stručnih predviđanja o našem daljnjem razvoju? Koji će scenarij kod nas prevladati? Pojedincu je na to teško odgovoriti, jer je jako važno imati točne pokazatelje postojećeg stanja u Gorskom kotaru kako bismo bili sposobni ispravno razmotriti našu situaciju i donijeti preporuke i mjere za rješavanje naših problema.
Predvidjeti budućnost
Već sada je potrebno stvoriti stručne podloge i elaborate za buduće projekte koji bi mogli biti interesantni ne samo goranskim općinama i gradovima, već i privatnom sektoru, tj. poduzetnicima. Dakle, posebno je važno da Gorski kotar predvidi svoju budućnost i ocijeni mogućnosti razvoja u perspektivi skorog (?) ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Mi moramo znati što nas tada čeka, što će biti sa Zakonom o brdsko-planinskom području, na kakve buduće mjere i poticaje regionalnog razvoja možemo računati, te odgovoriti i na druga pitanja. Nitko nam neće dati gotove i jednoznačne odgovore ako ih se prvo sami ne potrudimo pronaći.
AUTOR: Branko Pleše, gorskikotar.bloger.hr – preneseno dopuštenjem i ustupanjem
FOTO: Gorske novosti, ilustracija
Podijeli: