GORSKI KOTAR – Prije dvije godine poželio sam u dućanu u Vrbovskom kupiti čačkalice. Zamolio sam prodavačicu da mi proda čačkalice proizvedene u Vrbovskom. Rekla mi je da ih odavno nema. Pitao sam da li ima hrvatskih čačkalica? Opet je odgovor bio negativan. Kazala je da ima jedino čačkalice iz Kine. Odustao sam od kupnje čačkalica i izašao van.
Na izlasku iz dućana učini mi se da čujem sirenu DIV-a. Znam da tvornica više ne radi, da su svi radnici otpušteni ali svejedno mi se učini da sam sirenu čuo.
Zvuk sirene – sinonim za život u ovom kraju
S tom sirenom živjeli smo cijeli život. Njezin zvuk bio je sinonim za život ovoga kraja. S njezinim zvukom se ustajalo, s njezinim zvukom išlo se spavati, s njezinim zvukom lijepo se sanjalo. Uvijek sam u djetinjstvu čekao zvuk sirene i dolazak s posla kući mog susjeda Save. Kad bi došao kući njegove kćerke Irena i Nada mogle su se ići igrati. I ja bih tada izašao jer sam ih čekao kako bi imao društvo za igru. Lijepo smo se družili cijelo djetinjstvo. Na njihovim licima nikada nisam vidio zabrinutost da će im tata ostati bez posla. Zahvaljujući DIV-u mi djeca imali smo sretno djetinjstvo. Danas u Vrbovskom djeca strepe zajedno sa svojim roditeljima što će biti sutra.
Sve je krenulo privatizacijom
Sve je krenulo krivo kada je DIV privatiziran. Vlasnik vjerojatno nikada nije čuo prije za Gorski kotar. Njega Gorski kotar baš i nije zanimao. On razmišlja logikom kapitala. Želi kupiti tvornicu, preuzeti proizvodnju i ne uložiti u razvoj ništa. Želi vratiti uloženo što prije a onda zarađivati. Da bi to ostvario otpustiti će velik broj radnika kako bi smanjio troškove. Nije mu važno kolikom će broju djece zbog toga oduzeti pravo na sretno djetinjstvo. Ako se sindikat pobuni i ne dopusti otpuštanja, vlasnik odlazi dalje gdje može više profitirati.
Pokrenuti proizvodnju
Današnji pokušaj da se pokrene proizvodnja u DIV-u hvale vrijedan je. Ukoliko se ne može pronaći kupac, zašto ne pokušati pokrenuti proizvodnju vlastitim snagama. U nadzornom odboru koje bi imenovao Grad sjedili bi ljudi sa zadaćom pokretanja proizvodnje. Pokretači znaju da je svaka proizvodnja vezana za tehnologiju. Upotreba suvremenih tehnologija u funkciji je konkurentnosti na tržištu. Uptreba CNC-strojeva, logičkih kontrolera , pneumatike, elektropneumatike te znanje iz računalnog vođenja procesa, CATIA-e(dizajniranje),znanja iz konstrukcija alata i naprava itd. u to svakako spada. Tvornica bi imala inžinjera specijalistu za konstrukciju alata. Uz inžinjera takvog profila bio bi dizajner namještaja. Tu bi bila mala ali dobro opremljena brusiona alata i naprava za drvo. Uz nju bi bio brusač specijalist. Svakako povezivanje sa znanošću i strukovnim obrazovanjem ne bi smetalo. Razvojni dio tvornice u funkciji inovacija u proizvodnji nezaobilazan je. Testiranja i dobivanje certifikata za novi drvni proizvod, kao i zaštita intelektualnog vlasništva put su za tehnološko zaokruživanje proizvoda. Lakše se na taj naćin probijati na međunarodno tržište.
Važnost strukovnih škola
Strukovne škole u Moravicama i Ogulinu sa stručnjacima koji u njima rade zasigurno bi bili oslonac buduće proizvodnje u DIV-u. Ukoliko se pokaže nedostatnim, može se uvijek obratiti na moju školu u kojoj radim a koja se zove STŠ Fausta Vrančića u Zagrebu. U njoj se permanentno obrazuju CNC- operateri, jedno od najvažnijh zanimanja i u drvnoj industriji sa ostalim proizvodnim zanimanjima. U školi postoji obrazovanje iz svih gore navedenih tehnologija od koje neke vodim. Moji kolege spremni su doći na teren te pomoći pokrenuti suvremene tehnologije.
Besplatna pomoć
Posebno se mogu ponudit besplatno pomoć predstavljanju svim inovacijama koje bi došle iz DIV-a u Vrbovskom a kojima bi bio cilj prodor na strana tržišta. Preko deset godina prisutan sam na važnijim sajmovima inovacija u Europi i djelomično na Dalekom Istoku.
Plaćanjem određene kotizacije Udruzi inovatora Hrvatske osigurao bi se prostor na određenom sajmu i pomoć kod predstavljanja dok bi se osobno zauzeo da nastup bude što kvalitetniji i da dođe do što boljeg povezivanja sa stranim privrednim ili trgovačkim subjektima koji žele suradnju sa DIV-om. Tvornica bi time uštedila na putnim i boravišnim troškovima svojih predstavnika koji ne bi trebali ići.
Problem DIV-a predstaviti Briselu
Budući da živim u Zagrebu, stojim na raspolaganju kao volonter svim zamolbama vezanih za komunikaciju sa Ministarstvima. Mogao bih uvijek biti na izvoru informacija vezanih za molbu, zahtjev, dozvolu ili projekte DIV-a. Također obratiti se povjerenstvu EU-a u RH u Zagrebu ili direktno Briselu za pomoć nije za odbaciti. Poznajem osobu koja je expert za međunarodnu komunikaciju i prevođenje. Pomoću tog stručnjaka a na moju zamolbu i u suradnji sa nadzornim odborom može se pokušati Briselu ili njegovim institucijama predstavit problem DIV-a, te vidjeti što se tu može napraviti. Nadzornom odboru nadalje stajao bi na raspolaganju kao vanjski stručni savjetnik besplatno. Poznajem sve mehanizme kako se od ideje dolazi do finalnog proizvoda te kako se u Europi i svijetu pronalazi put do kupca. Prošao sam i seminare za zaštitu intelektualnog vlasništva te znam pisati patentne prijave. Također imam ljude koji bi za svaku ideju vrlo brzo pretražili bazu podataka u svijetu i Europi te dali približnu ocjenu vrijednosti inovacije. Moji su podaci u redakciji ili me se može dobiti preko službenog telefona škole. Svakako treba sve učiniti kako bi se ublažila nagla privatizacija u RH često i bez određenih studija.
Velike mogučnosti zagađenja voda i zraka
Druga krajnost koja se može dogoditi ulaskom Hrvatske u EU je „Prejaka privatizacija“. Što sam pod tim pojmom želio reći sad ću objasniti: Uzmimo na primjer da u nama prijateljskoj zemlji Japanu Toyota želi izgraditi svoj pogon za montažu auta izvan Japana npr.zbog katastrofe koja ga je nedavno zadesila. Zbog blizine europskog tržišta izaberu Hrvatsku i Gorski kotar odnosno Vrbovsko. U Vrbovskom sve je trenutno vrlo jeftino pa se odluče tu sagraditi tvornicu. Vrbovsko ima svu infrastrukturu za tako nešto. Blizina naplatnih kučica, ranžirni kolodvor, blizina luke Rijeka, dovoljno tehnoloških voda, dovoljno kapaciteta za otpadne vode, itd. Geostrateški gledano, idealno mjesto za veliku indutrijsku zonu. Političari bi slavili, lokalna samouprava trljala ruke zbog komunalnih naknada koja bi se slila u njenu kasu. Međutim takav pogon tražio bi najmanje 2000 radnika. Ima li ih toliko u Vrbovskom? Budimo optimisti i kažimo da ih ima. Budimo sretni i veselimo se tomu. Neka se projekt pokaže dobar pa možda i Mitsubishi učini isto. On će tražiti možda 5000 radnika. Šta tad napraviti?
Velike mogučnosti zagađenja voda i zraka realne su, u slučaju da na Vrbovsko bace oko tzv. „Prljave indutrije“,tj. one industrije kojih se Europa i svijet želi riješiti u svom okruženju a koje donose veliki profit.
EU ne ostavlja ni jednu svoju članicu na cjedilu
Nužno je s toga vlastitim snagama pokušati pokrenut razvoj u Vrbovskom, započeti bilo što samo da ne ostane sadašnje stanje. U njemu jako malo svega ima i sve je vrlo jeftino. Tu se krije opasnost. Ne govorim napamet sve ovo. Tijekom proteklih godina boraveći u Europi i na Dalekom Istoku dobro sam upoznat sa snagom svjetskog kapitala ali i mogućnošću koji taj svijet pruža ako postoji želja da se bude uspješan. EU ne ostavlja ni jednu svoju članicu na cjedilu. EU nema mehanizme spriječiti onoga tko je uspješan. Naprotiv potiće ga da bude još uspješniji. Temelj na kojem stoji EU su ideje, inovacije, zaštita intelektualnog vlasništva, te slobodno poduzetništvo. Drvoprerađivačka industrija sa mnogobrojnim svojim finalnim proizvodima jedna je od najuspješnijih izvoznih privrednih grana u RH. Ne vidim nijedan razlog da DIV ne bi također bio uspješan u Europi i svijetu. Vrbovsko ima svu potrebnu infrastrukturu za to kao i dobar geostrateški položaj te obilje šumskog bogatstva u svom okruženju.
AUTOR: Prof.savjetnik Mladen Marušić
FOTO: Gorske novosti
Imate li i Vi misli koje želite podjeliti sa čitateljima Gorskih novosti pošaljite mail sa tekstom na gorskenovosti@ovi.com sa naznakom za Gorska pisma (čitatelja) i ostavite svoje podatke i fotografiju.
GORSKE NOVOSTI 
GORSKI KOTAR – Prije dvije godine poželio sam u dućanu u Vrbovskom kupiti čačkalice. Zamolio sam prodavačicu da mi proda čačkalice proizvedene u Vrbovskom. Rekla mi je da ih odavno nema. Pitao sam da li ima hrvatskih čačkalica? Opet je odgovor bio negativan. Kazala je da ima jedino čačkalice iz Kine. Odustao sam od kupnje čačkalica i izašao van.
Na izlasku iz dućana učini mi se da čujem sirenu DIV-a. Znam da tvornica više ne radi, da su svi radnici otpušteni ali svejedno mi se učini da sam sirenu čuo.
Zvuk sirene – sinonim za život u ovom kraju
S tom sirenom živjeli smo cijeli život. Njezin zvuk bio je sinonim za život ovoga kraja. S njezinim zvukom se ustajalo, s njezinim zvukom išlo se spavati, s njezinim zvukom lijepo se sanjalo. Uvijek sam u djetinjstvu čekao zvuk sirene i dolazak s posla kući mog susjeda Save. Kad bi došao kući njegove kćerke Irena i Nada mogle su se ići igrati. I ja bih tada izašao jer sam ih čekao kako bi imao društvo za igru. Lijepo smo se družili cijelo djetinjstvo. Na njihovim licima nikada nisam vidio zabrinutost da će im tata ostati bez posla. Zahvaljujući DIV-u mi djeca imali smo sretno djetinjstvo. Danas u Vrbovskom djeca strepe zajedno sa svojim roditeljima što će biti sutra.
Sve je krenulo privatizacijom
Sve je krenulo krivo kada je DIV privatiziran. Vlasnik vjerojatno nikada nije čuo prije za Gorski kotar. Njega Gorski kotar baš i nije zanimao. On razmišlja logikom kapitala. Želi kupiti tvornicu, preuzeti proizvodnju i ne uložiti u razvoj ništa. Želi vratiti uloženo što prije a onda zarađivati. Da bi to ostvario otpustiti će velik broj radnika kako bi smanjio troškove. Nije mu važno kolikom će broju djece zbog toga oduzeti pravo na sretno djetinjstvo. Ako se sindikat pobuni i ne dopusti otpuštanja, vlasnik odlazi dalje gdje može više profitirati.
Pokrenuti proizvodnju
Današnji pokušaj da se pokrene proizvodnja u DIV-u hvale vrijedan je. Ukoliko se ne može pronaći kupac, zašto ne pokušati pokrenuti proizvodnju vlastitim snagama. U nadzornom odboru koje bi imenovao Grad sjedili bi ljudi sa zadaćom pokretanja proizvodnje. Pokretači znaju da je svaka proizvodnja vezana za tehnologiju. Upotreba suvremenih tehnologija u funkciji je konkurentnosti na tržištu. Uptreba CNC-strojeva, logičkih kontrolera , pneumatike, elektropneumatike te znanje iz računalnog vođenja procesa, CATIA-e(dizajniranje),znanja iz konstrukcija alata i naprava itd. u to svakako spada. Tvornica bi imala inžinjera specijalistu za konstrukciju alata. Uz inžinjera takvog profila bio bi dizajner namještaja. Tu bi bila mala ali dobro opremljena brusiona alata i naprava za drvo. Uz nju bi bio brusač specijalist. Svakako povezivanje sa znanošću i strukovnim obrazovanjem ne bi smetalo. Razvojni dio tvornice u funkciji inovacija u proizvodnji nezaobilazan je. Testiranja i dobivanje certifikata za novi drvni proizvod, kao i zaštita intelektualnog vlasništva put su za tehnološko zaokruživanje proizvoda. Lakše se na taj naćin probijati na međunarodno tržište.
Važnost strukovnih škola
Strukovne škole u Moravicama i Ogulinu sa stručnjacima koji u njima rade zasigurno bi bili oslonac buduće proizvodnje u DIV-u. Ukoliko se pokaže nedostatnim, može se uvijek obratiti na moju školu u kojoj radim a koja se zove STŠ Fausta Vrančića u Zagrebu. U njoj se permanentno obrazuju CNC- operateri, jedno od najvažnijh zanimanja i u drvnoj industriji sa ostalim proizvodnim zanimanjima. U školi postoji obrazovanje iz svih gore navedenih tehnologija od koje neke vodim. Moji kolege spremni su doći na teren te pomoći pokrenuti suvremene tehnologije.
Besplatna pomoć
Posebno se mogu ponudit besplatno pomoć predstavljanju svim inovacijama koje bi došle iz DIV-a u Vrbovskom a kojima bi bio cilj prodor na strana tržišta. Preko deset godina prisutan sam na važnijim sajmovima inovacija u Europi i djelomično na Dalekom Istoku.
Plaćanjem određene kotizacije Udruzi inovatora Hrvatske osigurao bi se prostor na određenom sajmu i pomoć kod predstavljanja dok bi se osobno zauzeo da nastup bude što kvalitetniji i da dođe do što boljeg povezivanja sa stranim privrednim ili trgovačkim subjektima koji žele suradnju sa DIV-om. Tvornica bi time uštedila na putnim i boravišnim troškovima svojih predstavnika koji ne bi trebali ići.
Problem DIV-a predstaviti Briselu
Budući da živim u Zagrebu, stojim na raspolaganju kao volonter svim zamolbama vezanih za komunikaciju sa Ministarstvima. Mogao bih uvijek biti na izvoru informacija vezanih za molbu, zahtjev, dozvolu ili projekte DIV-a. Također obratiti se povjerenstvu EU-a u RH u Zagrebu ili direktno Briselu za pomoć nije za odbaciti. Poznajem osobu koja je expert za međunarodnu komunikaciju i prevođenje. Pomoću tog stručnjaka a na moju zamolbu i u suradnji sa nadzornim odborom može se pokušati Briselu ili njegovim institucijama predstavit problem DIV-a, te vidjeti što se tu može napraviti. Nadzornom odboru nadalje stajao bi na raspolaganju kao vanjski stručni savjetnik besplatno. Poznajem sve mehanizme kako se od ideje dolazi do finalnog proizvoda te kako se u Europi i svijetu pronalazi put do kupca. Prošao sam i seminare za zaštitu intelektualnog vlasništva te znam pisati patentne prijave. Također imam ljude koji bi za svaku ideju vrlo brzo pretražili bazu podataka u svijetu i Europi te dali približnu ocjenu vrijednosti inovacije. Moji su podaci u redakciji ili me se može dobiti preko službenog telefona škole. Svakako treba sve učiniti kako bi se ublažila nagla privatizacija u RH često i bez određenih studija.
Velike mogučnosti zagađenja voda i zraka
Druga krajnost koja se može dogoditi ulaskom Hrvatske u EU je „Prejaka privatizacija“. Što sam pod tim pojmom želio reći sad ću objasniti: Uzmimo na primjer da u nama prijateljskoj zemlji Japanu Toyota želi izgraditi svoj pogon za montažu auta izvan Japana npr.zbog katastrofe koja ga je nedavno zadesila. Zbog blizine europskog tržišta izaberu Hrvatsku i Gorski kotar odnosno Vrbovsko. U Vrbovskom sve je trenutno vrlo jeftino pa se odluče tu sagraditi tvornicu. Vrbovsko ima svu infrastrukturu za tako nešto. Blizina naplatnih kučica, ranžirni kolodvor, blizina luke Rijeka, dovoljno tehnoloških voda, dovoljno kapaciteta za otpadne vode, itd. Geostrateški gledano, idealno mjesto za veliku indutrijsku zonu. Političari bi slavili, lokalna samouprava trljala ruke zbog komunalnih naknada koja bi se slila u njenu kasu. Međutim takav pogon tražio bi najmanje 2000 radnika. Ima li ih toliko u Vrbovskom? Budimo optimisti i kažimo da ih ima. Budimo sretni i veselimo se tomu. Neka se projekt pokaže dobar pa možda i Mitsubishi učini isto. On će tražiti možda 5000 radnika. Šta tad napraviti?
Velike mogučnosti zagađenja voda i zraka realne su, u slučaju da na Vrbovsko bace oko tzv. „Prljave indutrije“,tj. one industrije kojih se Europa i svijet želi riješiti u svom okruženju a koje donose veliki profit.
EU ne ostavlja ni jednu svoju članicu na cjedilu
Nužno je s toga vlastitim snagama pokušati pokrenut razvoj u Vrbovskom, započeti bilo što samo da ne ostane sadašnje stanje. U njemu jako malo svega ima i sve je vrlo jeftino. Tu se krije opasnost. Ne govorim napamet sve ovo. Tijekom proteklih godina boraveći u Europi i na Dalekom Istoku dobro sam upoznat sa snagom svjetskog kapitala ali i mogućnošću koji taj svijet pruža ako postoji želja da se bude uspješan. EU ne ostavlja ni jednu svoju članicu na cjedilu. EU nema mehanizme spriječiti onoga tko je uspješan. Naprotiv potiće ga da bude još uspješniji. Temelj na kojem stoji EU su ideje, inovacije, zaštita intelektualnog vlasništva, te slobodno poduzetništvo. Drvoprerađivačka industrija sa mnogobrojnim svojim finalnim proizvodima jedna je od najuspješnijih izvoznih privrednih grana u RH. Ne vidim nijedan razlog da DIV ne bi također bio uspješan u Europi i svijetu. Vrbovsko ima svu potrebnu infrastrukturu za to kao i dobar geostrateški položaj te obilje šumskog bogatstva u svom okruženju.
AUTOR: Prof.savjetnik Mladen Marušić
FOTO: Gorske novosti
Imate li i Vi misli koje želite podjeliti sa čitateljima Gorskih novosti pošaljite mail sa tekstom na gorskenovosti@ovi.com sa naznakom za Gorska pisma (čitatelja) i ostavite svoje podatke i fotografiju.
Podijeli: