GORSKE NOVOSTI SPECIJAL – USPON, PAD I USKRSNUĆE „SLJEMENA“: Budućnost jednog od stupova vrbovščanskog gospodarstva koji je zapošljavao 150 ljudi u rukama lokalnog komunalnog poduzeća
VRBOVSKO – Tri farme sa zemljištem i objektima, bivšeg Sljemena nekada značajnog vrbovščanskog ali i goranskog proizvođača repromaterijala u peradarskoj proizvodnji sutra idu na javnu dražbu. Bivše Sljemenove farme ponovno su postale predmet prodaje i to kao dio nekretnina u vlasništvu Poljoprerade iz Hrvatskog Leskovca, tvrtke koja je propala i otišla u stečaj. Ukupna vrijednost farmi sa zemljištem i objektima procijenjena je na iznos od 1.500.000 kuna a oko na njih bacio je i vrbovščanski Komunalac. Sutrašnja licitacija pokazati će u kojem smjeru će ponovno krenuti farme bivšeg Sljemena koje su od svojih početaka prošle uspone i padove.
Od peradarstva i pilanarstva do ovčarstva trgovine i ugostiteljstva
Prije više od pola stoljeća, točnije 1961. godine “Sljeme” iz Zagreba počelo je sa peradarskom i pilanarskom prizvodnjom u Vrbovskom. Intenzivnim razvojem, popraćenim izgradnjom novih objekata i sustavnim povećanjem proizvodnje, “Sljeme” je postalo značajan proizvođač repromaterijala u peradarskoj proizvodnji. Neprestanim razvijanjem i napredovanjem uz peradarstvo i pilanarstvo, prizvodnja se proširila na ovčarstvo i ugostiteljsko-trgovačku djelatnost. Kao prosperitetno poduzeće, “Sljeme” je tada zapošljavalo oko 150 ljudi i uz DIV, “Promet” i “Građevinar” predstavljalo kičmu vrbovščanskog gospodarstva.
“Sljeme” je postalo značajan proizvođač repromaterijala u peradarskoj proizvodnji
Čak 13 neisplaćenih plaća
No poput svih nosioca gospodarstva i Sljemenova kičma lomi se pod pretvorbom i privatizacijom. Podjelom dionica radnicima osnovana je Udruga malih dioničara koji nisu iskoristili moć određivanja vodstva tvrtke nego su slijepo pratili tadašnju upravu prodavši dionice novom vlasniku koji ih nakon samo četiri godine vođenja odvodi u propast. Čak trinaest je tada plaća bilo neisplaćeno radnicima, nagomilavali su se dugovi među kojima i prema Gradu Vrbovskom i stečaj je bio neminovan a pokrenula ga je tadašnja Riječka banka. Tako Sljeme sa svojih 30-tak preostalih radnika prolazi svoj prvi stečajni proces pokrenut 2002. godine. Stečajem se utvrđuju tražbine 51 vjerovnika koje iznose čak 8 milijuna kuna te 1,3 milijuna potraživanja bivših radnika.
Idila je trajala samo četiri godine
Za razliku od svih vrbovščanskih stečaja Sljemenov je bio najuspješniji jer najveći dio tvrtke, njene tri farme koje su danas ponovno upale u svoj drugi stečaj, nalaze kupca za samo jednu godinu stečaja. Kupuje ih slovenska tvrtka Jata Emona po cijeni od 400.000 eura koja odmah otvara sestrinsku hrvatsku tvrtku Jata Vrbovsko. Ponovno oživljava peradarska proizvodnja u Vrbovskom, objekti se opremaju novom tehnologijom, bivši radnici Sljemena vraćaju se na posao, zapošljavaju se novi ljudi a plaće su sigurne i redovite. No to je trajalo samo četiri godine kada je svemu tome došao kraj.
Farme bivšeg Sljemena
Slovence otjerala platna nedisciplina u Hrvatskoj
Planove o ostvarivanju vrboščanskog repro-centra za laku liniju peradi za širu regiju, srušilo je negativno poslovanje uvjetovano platnom nedisciplinom u Hrvatskoj i problemi kompenzacija. Slovenci se, kako se ne bi doveli do većih gubitaka, u drugoj polovici 2006. godine odlučuju na prodaju.
Nakon štrajka radnika Poljoprerada završila u stečaju
Farme Jarak, Senjsko i Jelovac sa zemljištem 2007. godine kupuje Poljoprerada iz Hrvatskog Leskovca. Velebne najave Poljoprerade o pokretanju najsuvremenije peradarske farme padaju u vodu već početkom 2010. kada u tom poduzeću radnici dižu štrajka nakon čega sredinom godine Poljoprerada ulazi u stečaj.
Imovina pod hipotekama banaka
Na naš upit o stečaju u veljači 2011. stečajni upravitelj Eduard Miščević odgovorio je da je imovina stečajnog dužnika Poljoprerade koja se odnosi na tri farme sa zemljištem u Vrbovskom opterećena hipotekom Hrvatske poštanske banke i Štedne banke. Miščević je objasnio i da imovinu na kojoj se nalazi to založno pravo prodaje nadležni sud po pravilima Ovršnog postupka odnosno na usmenoj javnoj dražbi.
Vrijednost farmi pala na manje od 10% početne
Prvo ročište na Trgovačkom sudu u Zagrebu za prodaju Sljemenovih farmi bilo je u srpnju 2011. godine a njihova vrijednost bila je procijenjena na čak 19 milijuna kuna. Od tada do danas farme su bile predmetom niza dražbi a vrijednost im je pala na manje od 10 posto početne vrijednosti.
O nekom novom Sljemenu po svemu sudeći odlučivati će vrbovščanski Komunalac
Za tu 1,5 milijuna kuna procijenjenu vrijednost licitirati će sutra Komunalac, kojem je novac, budući da nema svog, osigurao Grad Vrbovsko kroz pozajmnicu. Ako dođe u posjed tih triju nekretnina, bivših peradarskih farmi, vrbovščanskom Komunalcu je u planu onu u Jarku –valionicu iskoristiti za svoj skladišni prostor a za ostale dvije od kojih je jedna u kategoriji industrijske zone a druga farme potražiti investitore jer Komunalac za sada nema namjeru baviti se peradarstvom.
GORSKE NOVOSTI 
VRBOVSKO – Tri farme sa zemljištem i objektima, bivšeg Sljemena nekada značajnog vrbovščanskog ali i goranskog proizvođača repromaterijala u peradarskoj proizvodnji sutra idu na javnu dražbu. Bivše Sljemenove farme ponovno su postale predmet prodaje i to kao dio nekretnina u vlasništvu Poljoprerade iz Hrvatskog Leskovca, tvrtke koja je propala i otišla u stečaj. Ukupna vrijednost farmi sa zemljištem i objektima procijenjena je na iznos od 1.500.000 kuna a oko na njih bacio je i vrbovščanski Komunalac. Sutrašnja licitacija pokazati će u kojem smjeru će ponovno krenuti farme bivšeg Sljemena koje su od svojih početaka prošle uspone i padove.
Od peradarstva i pilanarstva do ovčarstva trgovine i ugostiteljstva
Prije više od pola stoljeća, točnije 1961. godine “Sljeme” iz Zagreba počelo je sa peradarskom i pilanarskom prizvodnjom u Vrbovskom. Intenzivnim razvojem, popraćenim izgradnjom novih objekata i sustavnim povećanjem proizvodnje, “Sljeme” je postalo značajan proizvođač repromaterijala u peradarskoj proizvodnji. Neprestanim razvijanjem i napredovanjem uz peradarstvo i pilanarstvo, prizvodnja se proširila na ovčarstvo i ugostiteljsko-trgovačku djelatnost. Kao prosperitetno poduzeće, “Sljeme” je tada zapošljavalo oko 150 ljudi i uz DIV, “Promet” i “Građevinar” predstavljalo kičmu vrbovščanskog gospodarstva.
Čak 13 neisplaćenih plaća
No poput svih nosioca gospodarstva i Sljemenova kičma lomi se pod pretvorbom i privatizacijom. Podjelom dionica radnicima osnovana je Udruga malih dioničara koji nisu iskoristili moć određivanja vodstva tvrtke nego su slijepo pratili tadašnju upravu prodavši dionice novom vlasniku koji ih nakon samo četiri godine vođenja odvodi u propast. Čak trinaest je tada plaća bilo neisplaćeno radnicima, nagomilavali su se dugovi među kojima i prema Gradu Vrbovskom i stečaj je bio neminovan a pokrenula ga je tadašnja Riječka banka. Tako Sljeme sa svojih 30-tak preostalih radnika prolazi svoj prvi stečajni proces pokrenut 2002. godine. Stečajem se utvrđuju tražbine 51 vjerovnika koje iznose čak 8 milijuna kuna te 1,3 milijuna potraživanja bivših radnika.
Idila je trajala samo četiri godine
Za razliku od svih vrbovščanskih stečaja Sljemenov je bio najuspješniji jer najveći dio tvrtke, njene tri farme koje su danas ponovno upale u svoj drugi stečaj, nalaze kupca za samo jednu godinu stečaja. Kupuje ih slovenska tvrtka Jata Emona po cijeni od 400.000 eura koja odmah otvara sestrinsku hrvatsku tvrtku Jata Vrbovsko. Ponovno oživljava peradarska proizvodnja u Vrbovskom, objekti se opremaju novom tehnologijom, bivši radnici Sljemena vraćaju se na posao, zapošljavaju se novi ljudi a plaće su sigurne i redovite. No to je trajalo samo četiri godine kada je svemu tome došao kraj.
Slovence otjerala platna nedisciplina u Hrvatskoj
Planove o ostvarivanju vrboščanskog repro-centra za laku liniju peradi za širu regiju, srušilo je negativno poslovanje uvjetovano platnom nedisciplinom u Hrvatskoj i problemi kompenzacija. Slovenci se, kako se ne bi doveli do većih gubitaka, u drugoj polovici 2006. godine odlučuju na prodaju.
Nakon štrajka radnika Poljoprerada završila u stečaju
Farme Jarak, Senjsko i Jelovac sa zemljištem 2007. godine kupuje Poljoprerada iz Hrvatskog Leskovca. Velebne najave Poljoprerade o pokretanju najsuvremenije peradarske farme padaju u vodu već početkom 2010. kada u tom poduzeću radnici dižu štrajka nakon čega sredinom godine Poljoprerada ulazi u stečaj.
Imovina pod hipotekama banaka
Na naš upit o stečaju u veljači 2011. stečajni upravitelj Eduard Miščević odgovorio je da je imovina stečajnog dužnika Poljoprerade koja se odnosi na tri farme sa zemljištem u Vrbovskom opterećena hipotekom Hrvatske poštanske banke i Štedne banke. Miščević je objasnio i da imovinu na kojoj se nalazi to založno pravo prodaje nadležni sud po pravilima Ovršnog postupka odnosno na usmenoj javnoj dražbi.
Vrijednost farmi pala na manje od 10% početne
Prvo ročište na Trgovačkom sudu u Zagrebu za prodaju Sljemenovih farmi bilo je u srpnju 2011. godine a njihova vrijednost bila je procijenjena na čak 19 milijuna kuna. Od tada do danas farme su bile predmetom niza dražbi a vrijednost im je pala na manje od 10 posto početne vrijednosti.
O nekom novom Sljemenu po svemu sudeći odlučivati će vrbovščanski Komunalac
Za tu 1,5 milijuna kuna procijenjenu vrijednost licitirati će sutra Komunalac, kojem je novac, budući da nema svog, osigurao Grad Vrbovsko kroz pozajmnicu. Ako dođe u posjed tih triju nekretnina, bivših peradarskih farmi, vrbovščanskom Komunalcu je u planu onu u Jarku –valionicu iskoristiti za svoj skladišni prostor a za ostale dvije od kojih je jedna u kategoriji industrijske zone a druga farme potražiti investitore jer Komunalac za sada nema namjeru baviti se peradarstvom.
AUTOR: Nensi Tatar
FOTO: Nensi Tatar
Podijeli: