gospodarstvo

REAKCIJA ZNANSTVENIKA I STRUČNJAKA ZA VELIKE ZVIJERI: Zagovaranje povećane kvote odstrela medvjeda je pogrešno – veličina populacije medvjeda ne korelira s učestalošću napada


Medvjed 2

GORSKI KOTAR – Znanstvenici i stručnjaci za velike zvijeri iz projekta LIFE DINALP BEAR zbog znanstvenih, praktičnih, stručnih i terenskih kompetencija, reagirali su na nedavni nesretni događaj napada medvjedice na lovca na području Moravica.

 

 

Bliski susret s medvjedicom i njeno troje mladunčadi

 

 

Naime, napad medvjedice dogodio se prije tjedan dana u šumskom području Koritnik u blizini mjesta Moravice prilikom čega je ozljeđen lovac koji je bio u organiziranom u lovu na divlje svinje. U bliskom susretu sa medvjedicom i njeno troje mladunčadi lovac je pretrpio ozljede na potkoljenici, nadlaktici i glavi te je podvrgnut operativnom zahvatu u riječkom KBC-u.

 

 


Veličina populacije medvjeda ne korelira s učestalošću napada

 

 

Zbog reakcija i medijskih natpisa koji su uslijedili nakon tog nesretnog događaja stručnjaci za velike zvijeri koji sudjeluju u realizaciji projekta LIFE DINALP BEAR smatrali su važnim u svome očitovanju javnosti pružiti detaljnije informacije o ponašanju medvjeda, statistikama koje govore u prilog tome da veličina populacije medvjeda ne korelira s učestalošću napada i mnogim drugim podacima koji se često zanemaruju, a važni su za formiranje javnog mnijenja i odluka koje se mogu odraziti na populaciju smeđeg medvjeda primjerice zagovaranjem povećanja kvote odstrela.

 

 

U lovu je rizik stradanja od drugih lovaca neusporedivo veći od rizika napada medvjeda

 

 

Tako ističu da se napad medvjeda na čovjeka u usporedbi sa drugim opasnostima i nezgodama koje ga mogu zadesiti izuzetno rijetko događa a da je u lovu rizik stradanja od drugih lovaca neusporedivo veći od rizika napada medvjeda. Što se tiče napada medvjedice koja vodi mlade, stručnjaci ističu da u slučaju ugroze svog potomstva ona može započeti obrambeni napad no najčešće je takav napad lažni te se zaustavlja prije samog kontakta sa čovjekom. Kada i dođe do kontakta, namjera medvjedice nije ubiti žrtvu (te je primjerice pojesti) nego ju onesposobiti toliko da više ne predstavlja prijetnju njenim mladima i nažalost, to može značiti vrlo ozbiljne ozljede s obzirom na snagu medvjeda i krhkost ljudskog tijela.

 

 

Ove jeseni u blizini naselja viđa se više medvjeda zbog izostalog uroda bukvice

 

 

Stručnjaci pojašnjavaju da se ove jeseni u blizini naselja viđa više medvjeda nego što je to uobičajeno zbog izostalog uroda bukvice (ploda bukve) kojim se medvjedi hrane, posebno u ovom periodu kad spremaju salo za zimu. Naselja predstavljaju alternativni izvor hrane u obliku neobranog voća ili nezaštićenog smeća a slično je bilo i 2008. godine kada se također pričalo o „invaziji” medvjeda no već sljedeće jeseni bukva je ponovo urodila plodom i većina je medvjeda postala „nevidljiva” za ljude.

 

 

Ovoga ljeta zabilježena su dva napada medvjedice s mladima u Italiji

 

 

Isto tako stručnjaci za velike zvijeri naglašavaju vrlo važnim pojasniti još jednu činjenicu i to da ponašanje medvjedica u slučajevima kada brane mlade nije povezano sa ukupnom veličinom populacije. Ovoga ljeta, ističu, zabilježena su dva napada medvjedice s mladima u Italiji (Trento) i u sjevernoj Albaniji, a u oba ta slučaja to su bile gotovo jedine reproduktivne ženke u tim sredinama.

 

 

Glavno pravilo je da se medvjeda ne smije iznenaditi

 

 

Stoga je njihova preporuka da je glavno pravilo da se medvjeda ne smije iznenaditi, a ako se iznenadni susret ipak dogodi, potrebno je reagirati smireno i ovisno o situaciji a posebno je važno ne naći se između medvjedice i njenih mladih jer njen poriv da zaštiti mlade je instinkt koji dijeli sa svim drugim živim bićima. Kako situacije u kojima medvjedice s mladima ozlijede ljude, potiču javnost na reagiranje i predlaganje smanjenja broja medvjeda vrlo je važno javnost informirati jer je to ključ humanog i sretnijeg suživota medvjeda i ljudi, poručuju znanstvenici i stručnjaci za velike zvijeri iz projekta LIFE DINALP BEAR te naglašavaju da medvjedice moraju imati mlade, inače bi populacija nestala te da ne možemo ukloniti sve ženke s mladima.

 

 

AUTOR: Gorske novosti
FOTO: Ilustracija, Life Dinlap Bear

3 comments on “REAKCIJA ZNANSTVENIKA I STRUČNJAKA ZA VELIKE ZVIJERI: Zagovaranje povećane kvote odstrela medvjeda je pogrešno – veličina populacije medvjeda ne korelira s učestalošću napada

  1. Neovisni

    Teorija je OK, ali vidio bi ja te znanstvanike da njih raspara medvjedica, šta bi onda rekli. Nisam ni ja da se medvjedi istrijebe, ali mislim da ih stvarno ima previše. Čim zađeš malo u šumu, evo ga.

  2. Ma bilo bi najpametnije da mi lijepo pobijemo sve divlje životinje.Ljudi se čude što se divlje životinje toliko približavaju naseljima,a ne čude se što je sve više i više ljudi u šumi koje je prirodno okruženje tih divljih životinja.Ne čudimo se pustošenju staništa istih tih divljih životinja?!Ne čudimo se kad se slije more berača borovnica na Matić poljanu?!Bez obzira na to sve………….statistika kaže da je daleko više lovaca stradalo od ruke svojih kolega nego od divljih životinja.Pa treba li to onda značiti da je trebalo zagovarati kvote za odstrel lovaca?!Ne sviđa mi se se kad se dogodi bilo kome nešto loše,pa tako i nesreća ovog lovca,ali ako smo imalo objektivni………Mi smo ti koji su nanjeli više štete prirodi i divljim životinjama nego oni nama!

  3. OZPMUŠ

    problem nastane kad oni što pripadaju šumi oduiz šume i zasjednu u gradu a ne prihvate ponašanje grada nego zadrže ponašanje šume. Zato je potrebno takove vrnuti u šumu jer je to ekološki. Zato čemo osnovati odbornike za povrat Muflona u šumu(OZPMUŠ) šta če bit dobro i zanjega i zanas. Zbog tajnosti operacije pod šifrom “povratak Muflona” inicijativni sastanak odbora održat če se na tajnom mjestu u Skakavcu kod komunalnog tunela za uzgoj gljiva u kojem nema gljiva ali ima računa za platit gljive koj je zajednički a slika na televiziji samo od Muflona. Da se u grupu za povrat Muflona u šumu nebi ubacili agenti šumarije koja je sretna kad se je rješila Muflona izmiislili smo lozinku. Pitanje je : ima li gljiva a odgovor je : ma nemoj zajebavat, kakve gljive. Sretno !

Komentari su isključeni.

%d blogeri kao ovaj: