
GORSKI KOTAR – Znanstvenici i stručnjaci za velike zvijeri iz projekta LIFE DINALP BEAR zbog znanstvenih, praktičnih, stručnih i terenskih kompetencija, reagirali su na nedavni nesretni događaj napada medvjedice na lovca na području Moravica.
Bliski susret s medvjedicom i njeno troje mladunčadi
Naime, napad medvjedice dogodio se prije tjedan dana u šumskom području Koritnik u blizini mjesta Moravice prilikom čega je ozljeđen lovac koji je bio u organiziranom u lovu na divlje svinje. U bliskom susretu sa medvjedicom i njeno troje mladunčadi lovac je pretrpio ozljede na potkoljenici, nadlaktici i glavi te je podvrgnut operativnom zahvatu u riječkom KBC-u.
Veličina populacije medvjeda ne korelira s učestalošću napada
Zbog reakcija i medijskih natpisa koji su uslijedili nakon tog nesretnog događaja stručnjaci za velike zvijeri koji sudjeluju u realizaciji projekta LIFE DINALP BEAR smatrali su važnim u svome očitovanju javnosti pružiti detaljnije informacije o ponašanju medvjeda, statistikama koje govore u prilog tome da veličina populacije medvjeda ne korelira s učestalošću napada i mnogim drugim podacima koji se često zanemaruju, a važni su za formiranje javnog mnijenja i odluka koje se mogu odraziti na populaciju smeđeg medvjeda primjerice zagovaranjem povećanja kvote odstrela.
U lovu je rizik stradanja od drugih lovaca neusporedivo veći od rizika napada medvjeda
Tako ističu da se napad medvjeda na čovjeka u usporedbi sa drugim opasnostima i nezgodama koje ga mogu zadesiti izuzetno rijetko događa a da je u lovu rizik stradanja od drugih lovaca neusporedivo veći od rizika napada medvjeda. Što se tiče napada medvjedice koja vodi mlade, stručnjaci ističu da u slučaju ugroze svog potomstva ona može započeti obrambeni napad no najčešće je takav napad lažni te se zaustavlja prije samog kontakta sa čovjekom. Kada i dođe do kontakta, namjera medvjedice nije ubiti žrtvu (te je primjerice pojesti) nego ju onesposobiti toliko da više ne predstavlja prijetnju njenim mladima i nažalost, to može značiti vrlo ozbiljne ozljede s obzirom na snagu medvjeda i krhkost ljudskog tijela.
Ove jeseni u blizini naselja viđa se više medvjeda zbog izostalog uroda bukvice
Stručnjaci pojašnjavaju da se ove jeseni u blizini naselja viđa više medvjeda nego što je to uobičajeno zbog izostalog uroda bukvice (ploda bukve) kojim se medvjedi hrane, posebno u ovom periodu kad spremaju salo za zimu. Naselja predstavljaju alternativni izvor hrane u obliku neobranog voća ili nezaštićenog smeća a slično je bilo i 2008. godine kada se također pričalo o „invaziji” medvjeda no već sljedeće jeseni bukva je ponovo urodila plodom i većina je medvjeda postala „nevidljiva” za ljude.
Ovoga ljeta zabilježena su dva napada medvjedice s mladima u Italiji
Isto tako stručnjaci za velike zvijeri naglašavaju vrlo važnim pojasniti još jednu činjenicu i to da ponašanje medvjedica u slučajevima kada brane mlade nije povezano sa ukupnom veličinom populacije. Ovoga ljeta, ističu, zabilježena su dva napada medvjedice s mladima u Italiji (Trento) i u sjevernoj Albaniji, a u oba ta slučaja to su bile gotovo jedine reproduktivne ženke u tim sredinama.
Glavno pravilo je da se medvjeda ne smije iznenaditi
Stoga je njihova preporuka da je glavno pravilo da se medvjeda ne smije iznenaditi, a ako se iznenadni susret ipak dogodi, potrebno je reagirati smireno i ovisno o situaciji a posebno je važno ne naći se između medvjedice i njenih mladih jer njen poriv da zaštiti mlade je instinkt koji dijeli sa svim drugim živim bićima. Kako situacije u kojima medvjedice s mladima ozlijede ljude, potiču javnost na reagiranje i predlaganje smanjenja broja medvjeda vrlo je važno javnost informirati jer je to ključ humanog i sretnijeg suživota medvjeda i ljudi, poručuju znanstvenici i stručnjaci za velike zvijeri iz projekta LIFE DINALP BEAR te naglašavaju da medvjedice moraju imati mlade, inače bi populacija nestala te da ne možemo ukloniti sve ženke s mladima.
AUTOR: Gorske novosti
FOTO: Ilustracija, Life Dinlap Bear
















