SUBOTNJI BLOG: Ulaganja u skijališta u Gorskom kotaru


Bijela Kosa - čak dva najčitanija članka

GORSKI KOTAR – Polako se bliži ljeto, a time i sezona kiselih krastvaca, ne samo u novinstvu, već i za nas blogere. Događa se to i meni, pa si premišljam o čemu pisati na blogu iz Gorskoga kotara, a da bude aktualno, zanimljivo i da ima donekle glavu i rep. Najbolje je u ovim toplim danima pisati o zimskim temama, a mi Gorani smo na takav pristup već godinama orijentirani. Ljeti se brinemo za zimu – nabavljamo ogrjev, malo se bavimo poljodjelstvom, a zimi maštamo o toplim danima i jedva čekamo da nam grane sunce i malo zatopli.

 

 

Potencijalni ulagač iz Kanade nema baš volje puno novaca uložiti u odabrano skijalište

Naime, vidim iz novina da su neki skauti došli iz Kanade da izvide mogućnosti ulaganja u Bjelolasicu, skijalište Bijela kosa ili Platak. Bojim se da (ni)su kontaktirali s gospodinom Križajem, koji je također došao iz Kanade s ciljem da izgradi skijalište na Petehovcu? No, bi li ih on nagovarao ili možda odgovarao od ulaganja u goranska skijališta? Između redaka se može iščitati da potencijalni ulagač iz Kanade nema baš volje puno novaca uložiti u odabrano skijalište (još se ne zna koje bi to bilo), već bi želio da država ili lokalna samouprava izgradi skoro svu nedostajuću infrastrukturu, a on bi onda radio samo na kozmetici skijališta. No možda se i varam u iznošenju ove teze, te se moram zaustaviti u pisanju. Zbilja nemam pravih podataka, pa bih mogao iznijeti i kakvu neistinu, a to mi svakako nije namjera. Naime, uopće ne znam koji model ulaganja se želi ponuditi stranom partneru i što on zapravo nudi ili traži?

 

 

Ekonomske institucije ne prepoučuju izgradnju skijališta na visinama ispod 2500 metara

Ja se sada mogu tek jedino pitati – imamo li mi u ovoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj dovoljno novaca (i država i jedinice lokalne samouprave) da bismo mogli značajnije ulagati u izgradnju skijaških centara, posebno kad znamo da ni banke neće biti lake ruke u odobravanju kredita, jer je dobro poznato da neke globalne ekonomske institucije ne prepoučuju izgradnju skijališta na visinama ispod 2.500 metara nadmorske visine. Možda krivo govorim, možda nemam prave podatke, no intuicija me ne vara, pa sam se spreman čak okladiti da u skoroj budućnosti, na našu žalost, neće biti ništa od većih ulaganja u zimske sportske centre u Gorskom kotaru.

 

 

Projekt Dragomalj je zakasnio pola stoljeća

Odgovorne zapravo pitam: što misle poduzeti u vezi s daljnjom sudbinom projekta skijaškog centra Drgomalj? Misle li uložiti novac, trud i vrijeme u daljnju razradu tog projekta, ili ga pak odložiti ad acta? Imaju li oni kakav stav? Moj je stav jasan, iako se to neće sviđati mome prezimenjaku. No, moram istaknuti, ja ne govorim da projekt ne valja, već naglašavam objektivnu situaciju u kojoj je taj projekt ugledao svjetlo dana. On je zakasnio najmanje pola stoljeća. Govorim o slici koju je umjetnik jako lijepo narisao, no nema ju tko kupiti, a nažalost niti kamo objesiti. Idejni projekt je dobar, ali ga je skoro nemoguće realizirati.

 

 

Županija luta, pa bi malo ulagala u Gorski kotar, malo više u Platak

Projekt Drgomalj treba sagledavati u kontekstu ostalih ideja i zamisli o izgradnji skijališta na širem području Gorskoga kotara i razvoja zimskog i planinskog turizma. Hrvatska na tome planu, kao i u nizu drugih gospodarskih segmenata, nema osmišljene razvojne strategije. I naša Županija luta, pa bi malo ulagala u Gorski kotar, malo više u Platak, a da nije napravljena temeljna studija o tome koji lokaliteti imaju šanse da postanu domaći zimski centri, te da se na temelju toga odrede prioriteti ulaganja.

 

 

Pogrešno zapostavljanje Petehovca i Polana

Mi Delničani griješimo pak što smo zapostavili razvoj sportskog, turističkog i rekreacijskog područja Petehovac i Polane. Znam da to ne može postati takav skijaški centar koji bi konkurirao na primjer slovenskim skijalištima, no niti Bjelolasica, Platak ili Drgomalj nemaju puno povoljnije mikrolokacijske, mikroklimatske ili hidrološke uvjete od Petehovca. Prednost tog područja je u neposrednoj blizini važnih prometnica koje povezuju Zagreb i Rijeku, a time i njegova laka dostupnost.

 

 

Imamo li kapitala za Bijelu kosu?

Detaljnije nisam upoznat s projektom Bijela kosa, pa o tome ne mogu ni govoriti, no bojim se da će itko htjeti investirati u njenu infrastrukturu. To bi trebala dovršiti država ili lokalna i regionalna vlast, no pitanje je imamo li mi kapitala za to. Eventualno će se netko poslije naći da ulaže u razvoj suprastrukture.

 

Na kraju da napomenem (i otvorim još jedan front), da moramo jako paziti da Drgomalj ne postane nova delnička sirana – da potrošimo cca 300 tisuća kuna za pripremne radnje, a da nemamo još ni s od sirane. A delničke krave muču nepodojene!

 

 

AUTOR: Branko Pleše, gorskikotar.bloger.hr, preneseno dopuštenjem i ustupanjem

FOTO: Gorske novosti, arhiva – ilustracija

Prvi puta objavljeno 4. lipnja 2011.



Kategorije:subotnji blog

6 replies

  1. Moram priznati da BP ima zanimljive teme i malo po malo bocne one koje treba , a bogme i one koje ne treba kao npr. našu Županiju koja je toliko sredstava uložila u Gorski kotar i tako doprinjela da se naša populacija smanji za još par tisuća što umrlih , što onih koji su napustili naš kraj trbuhom za kruhom. Zanimljivo je da BP zaboravlja spomenuti npr. Begovo Razdolje i sjeverozapadnu stranu Bjelolasice koji zajedno sa Bijelom kosom jedini za sada imaju dovoljno snijega i da ne zaboravim gdje imamo i nordijski centar Vrbovska poljana (južno podnožje područja Bjelolasice). Oprostite BP, ali Petehovac koji ima izvanredne uvijete za cjelogodišnji turizam ne možete nikako uspoređivati sa Bijelom kosom, ali možete sa npr. Platkom, Tuhobićem, Ogulinskim djelom Bjelolasice gdje je skijalište postavljeno na totalno krivoj strani jer se donijela tada politička odluka na višem novou i na žalost i danas smo svjedoci takvih glupih odluka na svakom ćošku lijepe naše. Rezime je taj da mi Gorani trebamo pripremiti sve te sportske centre i dati im naglasak na rekreaciji,druženju obitelj u prirodi, zaštiti okoliša, itd. i za takve projekte gdje se neće izričito dati naglasak na skijalištu , potržiti novce iz EU predpristupnih i kasnije strukturnih fondova. Budimo mudri i iskoristimo ono što nam se nudi.

    • ovo je jedan od rijetkih komentara koji mi se sviđa,suvisao je ,afirmativan i razuman ,bez nekih političkih predrasuda i neprovjerenih lupetanja.Pogotovo je točno da se Bijela kosa,što se tiče položaja i mikroklimatskih uvjeta,nemože uspoređivati sa nijednim sadašnjim i potencijalnim skijalištem kod nas.Problem je nastao u činjenici da država nije prije 2-3 godine(naime u to vrijeme se razbacivalo novcima i gdje treba i gdje ne treba),prepoznala relativno dobru ideju koja bi donijela višestruke koristi ne samo za Vrbovsko nego i za cijeli G.Kotar.Tada se u jedno Sljeme(500 m niže od Bijele kose)samo za vodovod radi dovođenja svjetskog kupa,uložilo novaca za koje je B kosa mogla biti pri kraju ili čak gotova.Navedeno skijalište je u međuvremenu ubačeno u 30 investicijskih projekata od državnog interesa,što se također može načelno pohvaliti,problem je taj što će se trenutno teško naći privatni investitor jer se infrastruktura nije dovršila u dovoljnoj mjeri(riječ je o ipak prevelikoj investiciji za lokalnu samoupravu,pa taman da je i puno bogatija),a tu je trebala ili bi trebala pomoči država.Ipak,mislim da ne treba gubiti nadu i potrebno je razmišljati pozitivno i afirmativno.A ponašanje županije prema navedenom projektu ne treba uopče komentirati-bude li i državna vlast ,kada se uskoro promijeni,imala takav stav,žali bože sve ove medijske halabuke i upiranja za što raniju promjenu vlasti.

  2. i još jedan osvrt na sam članak:govori se o tome da su naša potencijalna sijališta prenisko pa je to razlog koji odbija investitore.Jedan nama blizak primjer:slovensko Cerkno je na istoj visini kao i npr. Bijela kosa,pa se tamo unatoč tome itekako razvilo skijalište(osobno sam svjedočio, prije 2 god,kako je jedne nedjelje tamo bilo sve puno skijaša a oko skijališta nigdje snijega,samo na stazama umjetni).Dakle ,može se i na silu,da tako kažem,ako se svi subjekti odluče za takav vid razvoja.Naravno da od neorganiziranog,nestručnog,politikanskog i paušalnog pristupa takvom vidu turizma nema ništa.Kad bi povukli paralelu sa našim ljetnim turizmom-to bi bilo isto kao da turistima nudite prekrasno more a ne napravite im put do njega i ne uredite plaže i ostale osnovne sadržaje.Inače to Cerkno je maleno,prometno izolirano mjesto(usporedio bih ga u to smislu sa našim Čabrom),ali tamo svaki tjedan dođe dobar dio skijaša i turista koji iz malog i neuglednog mjesta rade značajan turistički kraj od čega dobar dio lokalnog stanovništva ima direktne i indirektne koristi.E sad zamislite da u spomenuti Čabar vikednom dođe jedno 1500 skijaša i turista!Ili u Vrbovsko,Delnice itd…E za takav scenarij će trebati puno volje,snage,odlučnosti,ponešto rizika,jedinstva nas gorana i onih koji donose odluke…ja se nadam ipak neke od tih projekata doživjeti.

  3. Na žalost radi ovakvih stavova blogera koji se izdaje za vrsnog poznavaoca gorskokotarskih tema i koje komentira na daljinu iz svog udobnog prebivališta u Rijeci Gorski, kotar nit ne može dalje.Ova neviđena doza pesimizma dolazi od nekad uglednog člana Gorskog kotara koji je zasigurno dao svoj obol dok je imao prebivalište u našem lijepom kraju. Gospodine Pleše kada već komentirate i kritizirate Gorane i njihove čelnike dajte jedan suvisli primjer što napraviti sa našim tzv. skijalištima. Nemojmo samo biti kritičari ne valja ovo , ne valja ono i tome nikada kraja, idemo napokon govoriti na stručnoj osnovi uz pomoć stručnjaka i lobista koji se nude Goranima da vidimo kojim smjerom pokrenuti i valorizirati naša brda i planine, ali i ostalae potencijale.. Zanimljivo je da se autor nije dotaknuo Mrkoplja i Begovog Razdolja koji su najviše napredovali u smislu tzv. skijališta.U svakom slučaju Gorani moraju znati da bez zajedništva neće biti niti Bijele Kose niti Čelimbaše, niti Tršća i dr. potencijala. Priliku imaju ubrzo na lokalnim izborima gdje po prvi puta imaju svoje nezavisne Gorane za županijsku Skupštinu i možda je to zadnja šansa da i Županija shvati da Gorski kotar ima svoju priliku, kao i ostali dijelovi Gorskog kotara !

  4. A skijalište Rudnik – Tršće ????

  5. Taj članak je star 7 godina i ne treba ništa komentirati.!

%d blogeri kao ovaj: