MR

 

GORSKI KOTAR – Izdanje knjige Prof.dr.sc. Ante Marušića pod naslovom:“ Max Weber o racionalnosti Zapadne kulture putem religije“ inspirirala me na pisanje ovog članka koji sam poslao u redakciju Gorskih novosti povodom skorašnje proslave 1. Svibnja – Međunarodnog praznika rada. Članak je dobio pozitivne recenzije i s njime sam nastupio na međunarodnoj konferenciji ICEL 7.

 

Knjiga Kapitalizam, socijalizam i demokracija jedno je od najzanimljivijih i najboljih djela ekonomsko sociološke literature

 

Poglavlje u knjizi pod naslovom:“Schumpeter o kapitalizmu, socijalizmu i demokraciji“ znanstveno potvrđuje moja opažanje i istraživanja vezano za privatno poduzetništvo i inovacije s čime se bavim u cijelom svom dosadašnjem profesionalnom životu. Prof.dr.sc. Ante Marušić u gore navedenom poglavlju knjige smatra da je Schumpeterova knjiga Kapitalizam, socijalizam i demokracija jedno je od najzanimljivijih i najboljih djela ekonomsko sociološke literature objavljene u prvoj polovini dvadesetog stoljeća. Vrhunski je rezultat znanstvene analize suvremenog kapitalističkog društva, koja razotkrivanjem njegove biti, strukturnih značajki i načina funkcioniranja nastoji utvrditi njegove tendencije povijesnog razvitka. Plod je je „gotovo četrdesetogodišnjeg razmišljanja, opažanja i istraživanja pitanja socijalizma“ ovog velikog ekonomista čije djelo prelazi granice stručno shvaćene granice ekonomske teorije i postavlja najvažnija pitanja što ih suvremena znanost o društvu može postaviti o čovjeku, njegovu današnjem životu i mogućoj sutrašnjici. Budući da je Schumpeter više poznat, shvaćen i tumačen kao ekonomist valjalo je odmah na početku ovih bilježaka upozoriti na spomenutu odliku njegova djela. Riječ je o prožimanju ekonomske teorije i sociologije.

 

U marksističkoj argumentaciji sociologija i politička ekonomija se prožimaju

 

Prikazujući Marxovu analizu kapitalizma, Schumpeter je opazio da „Marx kapitalizam definira sociologijski“. Jer u ekonomskim kategorijama „vrijednosti , profita, nadnica,investicija“ iskazuju se sociologijski pojmovi – „klase, klasni interes, klasno ponašanje, međuklasna razmjena“ a one tvore ekonomski proces koji će konačno razbiti vlastiti okvir i istodobno stvoriti uvjete za pojavu novog društvenog poretka. „U marksističkoj argumentaciji sociologija i politička ekonomija se prožimaju“- konstatira Schumpeter- a to isto može se reći i za njegovo djelo. Koliko god se razlikovalo od Marxova djela, ono s njim dijeli ovu odliku u čijem kontekstu valja razumjeti Schumpeterova istraživanja i rezultate tih istraživanja.

 

Marx je prorok i znanstvenik

 

Teorijsku i metodologijsku okosnicu tih istraživanja čini sustav koji je nastao kao sinteza ekonomskih pogleda bečke i lozanske škole te socioloških učenja W.Sombarta i M.Webera, na što je već u literaturi o Schumpeteru više puta upozoreno. Ekonomski i sociološki motivi isprepliću se i u njegovom razumijevanju Marxa. Sa spomenutog stajališta Schumpetera ponajprije zanima Marxova doktrina. Marx je Schumpeteru prorok i znanstvenik. Što se rezultata tiče Schumpeter, iako je do njega došao drugačijim putem, od socijalista i marksista dijeli s njima mišljenje o socijalizmu kao našoj budućnosti.

 

Ekonomski uspjesi kapitalizma vode njegovu uništenju

 

Kapitalizam neće neizbježno uništiti njegovi ekonomski neuspjesi i krize, nego naprotiv, njegovi ekonomski uspjesi vode njegovu uništenju.
Kapitalizmu ne prijeti opasnost zbog tendencije ekonomske stagnacije kao rezultata opadanja profitne stope te „iščezavanja mogućnosti investiranja“ i ograničavanja poduzetništva koje donosi profit. Mišljenje je Schumpeterovo.

 

Kapitalizam po svojoj prirodi nikada ne može biti racionalan

 

Ne prijeti mu opasnost ni od nezaposlenih radnika jer stupanj postignutog privrednog razvitka omogućuje društvu da nezaposlenome pruži dovoljan konfor. Opasnost mu prijeti od vlastitih postignuća. Kapitalizam po svojoj prirodi nikada ne može biti racionalan. Krupne tvrtke i monopoli, krupno poduzetništvo, postali su najsnažniji pokretač tog napretka, a osobito, dugoročno gledano, ekspanzije cjelokupne proizvodnje.Kapitalistička civilizacija je „antiherojska“. Što se kapitalizam uspješnije razvija to sve više potkopava vlastite temelje.

 

Što kapitalistički stroj postaje djelotvornijim, poduzetnik postaje suvišnijim

 

Prvo, razvoj kapitalizma istiskuje poduzetničku funkciju. Inovacije se postupno svode na stvar rutine. Tehnološki proces sve više preuzimaju timovi obrazovnih specijalista. Privredni napredak smjera tome da postane bezličnim i automatiziranim. Rad biroa i odbora zamjenjuje osobnu akciju i individualnu inicijativu. Što kapitalistički stroj postaje djelotvornijim, poduzetnik postaje suvišnijim. Potpuno birokratizirana divovska industrijska jedinica potiskuje poduzetnika i smjera ekspropiraciji buržoazije kao klase čija funkcija postaje suvišnom. Drugo, uspjesi kapitalizma nagrizaju vlastiti institucionalni okvir uništavanjem sloja koji ga štite. Riječ je o privatnom vlasništvu i slobodnom ugovaranju. Kapitalistički proces oduzima životnost kategoriji vlasništva i dovodi do „ishlapljivanja materijalnog supstrata vlasništva“. Na kraju neće ostati nitko kome bi uistinu bilo stalo do njega. Nitko na području i nitko izvan područja velikih koncerna. Treće kapitalistički uspjesi stvaraju nepovoljnu društvenu i političku klimu tj. „atmosferu gotovo općeg neprijateljstva prema vlastitom društvenom poretku“.Nastaje širok sloj intelektualaca koji imaju razvijen „interes za društvene nemire“.

 

Socijalizam nije razaranje kapitalizma nego njegova preobrazba u novi društveni sustav

 

Schumpeter uopće želi da novo socijalističko društvo sačuva sve što je pozitivnoga stvorio kapitalizam. Socijalizam nije shvatio kao rušenje postignuća kapitalizma nego kao nadovezivanje na ono što je stvorio kapitalizam. U tom pogledu -zaključuje Schumpeter- ne može se pružiti bolji dokaz njegove širokogrudnosti nego što je Komunistički manifest koji nije ništa drugo nego sjajan prikaz postignuća kapitalizma. Socijalizam stoga nije razaranje kapitalizma nego njegova preobrazba u novi društveni sustav. Zato Schumpeter u duhu spomenutih stavova prihvaća ali istodobno korigira Marxovu tezu: do socijalizma će doći, ali- kriza kapitalizma nije njegovo ishodište, već, naprotiv, što je razvijeniji kapitalizam, to je pouzdaniji, lakši i bezbolniji prijelaz u socijalizam.

 

Socijalizam i demokracija mogu postojati jedno bez drugoga

 

Prijelaz bi se obavio bez štete za kulturne i ekonomske vrijednosti. Između socijalizma i demokracije uopće nema nužne povezanosti. Jedno može postojati bez drugoga. Ali Schumpeter istodobno dodaje da između socijalizma i demokracije nema ni nesklada. Tako Schumpeter mogućnost demokracije u socijalizmu povezuje sa „zrelosti“ društvenih snaga koje rade na njezinu uspostavljanju kao što je snjom uvjetovao i prijelaz u socijalizam.

 

San svakog radnika biti mali poduzetnik i dio srednjeg sloja

 

Schumpeter nije bio oduševljen nadolaskom socijalizma. Ali taj stari „konzervativac“ svojom plodnom i nadahnutom znanstvenom analizom tendencija suvremenog društvenog razvitka i budućnosti koju donosi više zadužio socijalizam od mnogih gorljivih socijalista koji nisu imali sreće i sposobnosti da poduzmu tako grandiozno istraživanje kakvo je ono o kojem vas izvještava ova knjiga. Obilježje socijalizma kod nas vezano za malo poduzetništvo bili su mali porezi. U malom poduzetništvu mnogi su vidjeli mogućnost samozapošljavanja. Schumpeter smatra da je san svakog radnika biti mali poduzetnik i dio srednjeg sloja.

 

Socijalizam kod nas je bio raj za male poduzetnike

 
Dozvolu je u socijalizmu bilo teško izvaditi, ali kad sijednom došao do nje, socijalistički sustav brinuo se da je ne izgubiš. Sustav se brinuoza radnika, seljaka i malog poduzetnika kako bi mogli živjeti od svoga rada. Poslovanje je bilo po svim pravilima kapitalističkog društvenoguređenja uz poštivanjeprivatnog vlasništvai sredstava za rad od strane države. Kazne su bile ograničene visine i male. Greške u poslovanju nisu predstavljale teškoću. Porezi su bili paušalni, iako su formalno postojale blagajne i bila je obaveza izdavati račune kupcima. Stručnjaci iz porezne uprave snimili bi promet i „odrezali“ godišnji porez. Iznosio bi 10% neto dobiti. Socijalizam kod nas je bio raj za male poduzetnike i mogućnost samozapošljavanja.

 

Nitko se nije usudio uvesti fiskalizaciju ili povećati paušalni porez

 

Cijeli turizam kod nas za male iznajmljivače na sreću i dalje funkcionirana socijalističkom principu. Nitko se nije usudio uvesti fiskalizaciju ili povećati paušalni porez malim iznajmljivačima. To bi nužno dovelo do povećavanja cijena u turizmu i nekonkurentnosti hrvatskog turizma, te odumiranju malih iznajmljivača koju čini najveći dio populacije obalnog i gorskog područja.

 

Deseci tisuća malih obrta zatvorilo se

 

Prijelazom iz socijalizma u kapitalizam, kod nas, došlo je do povećanja poreza za male poduzetnike. Kasnije se uvela fiskalizacijai povećane stope PDV-a. Parafiskalni nameti su se povećavali. Zakonski propisi doveli su malog poduzetnika da mora balansirati između proizvodnje i poreznih propisa. To uvelike demotivira poduzetnički duh i rad na inovacijama. Deseci tisuća malih obrta zatvorilo se u tom razdoblju. Šetnjom od Draškovićeve ulice do Maksimira, Vlaškom i Maksimirskom ulicom mogu se vidjeti nebrojeni prazni poslovni prostori. A radi se o širem centru glavnog grada Hrvatske. Pojavom kapitalizma došlo je do eksploatacijene samo malih poduzetnika već i radničke klase i seljaka. Radničku klasu kod nas napustili su svi. Radnici rade po dvanaest pa i četrnaest sati dnevno bez slobodnog dana u tjednu.

 

Kumice koje prodaju jaja na placu prelaze u ilegalu po pitanju prodaje jaja

 

Tekovine NOB-a utkane su u Ustav Republike Hrvatske. NOB je bio i socijalistička revolucija, gdje se avangarda radničke klase borila za osmosatno radno vrijeme, pravedne naknade i slobodan dan u tjednu te besplatno školovanje i besplatnu zdravstvenu zaštitu. Više se nigdje ne spominje to kao tekovina i društvena evolucija.
Postavlja se nadalje pitanje. Može li jedno malo seljačko gospodarstvo danas preživjeti sa npr. hektarom zemlje, dvije kravice, dvije svinje i par kokošii višak proizvoda plasirati na tržište? Kapitalistički sustav eksploatira seljaka. Stalan pad cijene mlijeka, niske cijene uvozne svinjetine. Kokice trebaju svaki mjesec obaviti sanitarni pregled izmeta koji košta 300 kuna. Kumice koje prodaju jaja na placu prelaze u ilegalu po pitanju prodaje jaja. Kokice ne mogu podnijeti toliki financijski pritisak godišnje i ne mogu konkurirat koncernima za proizvodnju jaja i njihovim cijenama. Seljačka domaćinstva propadaju i seljak je demotiviran proizvoditi hranu za sebe i društvo.

 

Porezi na iznajmljivanje su mali kao i porez na dobit

 

Schumpeterova teza o potrebi i nužnosti preoblikovanja kapitalizma u socijalizam najbolje se danas vidi u Velikoj Britaniji. Velika Britanija je porezni raj zakrupni kapital. Što od toga ima srednji sloj i niži slojevi? Analize pokazuju, jako malo. Jedan veliki kapitalist kupio je u Londonu 700 stanova. Novac od kupnje išao je srednjem sloju. Porezi na kupnju nekretnina u Velikoj Britaniji nisu veliki pa država od toga nije imala puno koristi. Danas taj kapitalist iznajmljuje stanove srednjem i nižem sloju. Porezi na iznajmljivanje su mali kao i porez na dobit. Država ponovno od njega nema puno koristi. Ako mu poveća poreze, on će podignut cijenu najma, pa će srednji i niži slojevi plaćati više stanarine i osiromašivati. Začarani krug je zatvoren. Kapitalist, od iznajmljivanja stanova novac ne mora nužno ulagati u britanske banke. Rezultat je svega skupa izlazak Velike Britanije iz EU-a. Ne mogu seviše plaćati obaveze državeprema EU. Od krupnog kapitala država nema velike koristi i on postaje teret za društvo. Ako trgovinski ugovor EU i Velike Britanije bude nepovoljan za Veliku Britaniju, vlast te zemlje predviđa crni scenarij za ekonomijua moguć je i politički raspad zemlje.

 

Stručnjaci predviđaju raspad Kine na nekoliko nacionalnih država

 

Kina ima socijalističko društveno uređenje uz kapitalističko poslovanje. Nahranjeno je time preko milijardu ljudi. Međutim KP Kine nema rješenje za nacionalno pitanje. U Kini živi preko 40 raznih nacionalnosti. Stručnjaci predviđaju u narednih 20-50 godina raspad Kine na nekoliko nacionalnih država, koje neće predstavljati ekonomsku snagu na svjetskoj razini. Ipak treba spomenuti da danas u Politbirou KP Kineima više od 50% inženjera i tehnomenadžera, što predstavlja najpozitivniji primjer puta za rast gospodarstva neke države na svijetu.

 

 

U sjevernom dijelu SAD-a puno je tvornica zatvoreno i puno je radnika ostalo bez posla

 

SAD trenutno pokušava zadržati kapitalizam kakav je bio prije recesije.Zanemaruje pri tom znanstvene analize o opasnosti od globalnog zatopljenja i štetne emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. U sjevernom dijelu SAD-a puno je tvornica zatvoreno i puno je radnika ostalo bez posla. Došlo je urušavanja srednjeg sloja.Danas se pokušava to ispraviti. Ako se bude ispravljalo na način da se poveća proizvodnja i konkurentnost proizvodnje upotrebom fosilnih goriva, onda će takvo razmišljanje imatidugoročne nepovoljne posljedice za klimu na Zemlji. Stvaranje pustinja, ratovi za pitku vodu, naftu, slabe žetve i iseljavanje stanovništva u najsiromašnijim i ratom pogođenih zemalja.

 

Temelj na kojima počiva ekonomija EU su inovacije, zaštita intelektualnog vlasništva i privatno poduzetništvo

 

U Skandinavskim zemljama krupni kapitalisti žele da im se oporezuje dobit sa 85%. Te zemlje danas su najpozitivniji primjer kapitalizma sa socijalnom osjetljivošću. Svijest krupnih kapitalista o podjeli bogatstva srednjem sloju i nižim slojevima osigurava sigurnu budućnost i razvoj takvih zemalja. Temelj na kojima počiva ekonomija EU su inovacije, zaštita intelektualnog vlasništva i privatno poduzetništvo.

 

 

Svjedočim da se ostvaruju znanstvena predviđanja Schumpetera

 

Proteklih dvadeset i pet godina svoje đake učim inovatorstvu i privatnom poduzetništvu. Također u redovnoj nastavi obučavam ih u stručnim predmetima kako bi mogli naći posao na tržištu rada. Član sam Udruge inovatora Hrvatske a time i svjetske organizacije IFIA-e. Pratim stanje i razvoj inovatorstava kod nas,u Europi iSvijetu. Sudjelovao sam na svim najpoznatijim svjetskim sajmovima inovacija: Londonu, Nurnbergu, Genevi, Bruxellesu, Bordeauxu, Kuala Lumpuru. Na nekima i više od deset puta. Upoznat sam sa zakonima vezanim za patentne prijave i zaštitu intelektualnog vlasništva u svijetu. Svjedočim da se ostvaruju znanstvena predviđanja Schumpetera,vezanog za budućnost inovacija.

 

 

Pojedinac inovator sve je više obeshrabren pronalaženjem poslovnog partnera

 

Inovacije sve više postaju stvar rutine kako kaže Schumpeter, velikih stručnih timova pojedinih koncerna. Pojedince inovatore pokušavase „usisati“ u koncerne. Pojedinac inovator sve je više obeshrabren pronalaženjem poslovnog partnera na sajmovima inovacija,kako bi pomoću svoje ideje razvio vlastitu proizvodnju. Izuzetak je Daleki istok. Šangaj, Seul i Kuala Lumpurpredstavljaju raj za inovatora pojedinca. Ako ima interesantnu ideju inovator vrlo brzodolazi do poslovnih kontakata. Razvoj kapitalizma istiskuje pojedinca inovatora a time i njegovu poduzetničku funkciju. Poduzetništvo postaje suvišno.Tako tvrdi i Schumpeter.

 

Ako automatizacija ima 100% učinka za proizvodnju onda zapošljavanje jednog radnika uz nju daje 101% posto učinka

 

Na kraju bih rekao par riječi o automatizaciji i robotici koja se sve više razvija.
Prof.dr.sc.Branko Katalinić jedan je od vodećih stručnjaka za automatizaciju i robotiku u svijetu, te moj mentor na fakultetu. Vrlo je rano upozoravao nas studente na pogubno djelovanje automatizacije i robotike u društvu. On vidi rješenje u „Dobroj automatizaciji“. Ako automatizacija ima 100% učinka za proizvodnju onda zapošljavanje jednog radnika uz nju daje 101% posto učinka. Prof.dr.sc Katalinić smatra da današnja tehnika u funkciji kapitalizma isključivo postoji zbog profita. Time se napušta prvobitna zamisao kako tehnika treba služiti isključivo općoj dobrobiti ljudskoga društva smatra Katalinić.

 

Zbog automatizacije i robotizacije sve više takvih ljudi ostat će bez posla

 

Schumpeter također predviđa kako će privredni razvoj sve više postati automatiziran. Stvarno i duhovno. Automatizacija i robotizacija dovoditi će do smanjenja broja radnika u tvornicama. Kupovnu moć najviše predstavljaju srednji slojevi društva. Zbog automatizacije i robotizacije sve više takvih ljudi ostat će bez posla. Na tržištu će se pojaviti višak proizvoda koje nema tko kupiti. Na taj način kapitalizam ide prema svom vrhuncu ali urušava temelje na kojem stoji.

 

Da li je nekada u Gorskom kotaru bilo bolje nego što je danas?

 

Poštovani komentatori članaka u Gorskim novostima ovaj članak namijenjen je Vama. Pišite, komentirajte, ocjenjujte. Vrbovsko jučer, Vrbovsko danas, Vrbovsko sutra. Gorski kotar kao dio globalnih društveni kretanja. Promjena društvenog sustava u našoj Domovini Hrvatskoj. Tranzicija. Što o tome svemu mislite? Koji je Vaš stav? Kakva nam je budućnost? Možemo li utjecati na nju? Jesmo li zadovoljni našim društvenim uređenjem? Ovaj članak ima namjeru potaknuti Vas u razmišljanju i pisanju komentara te ocjenjivanju. Kako bi Vi uredili društveno uređenje u našoj Državi kada bi mogli? Što bi promijenili a što ostavili u društvenom uređenju prije i sad kod nas? Da li je nekada u Gorskom kotaru bilo bolje nego što je danas? Da li je danas bolje u Hrvatskoj nego što je bilo prije?Pišite, šaljite svoje komentare, ocjenjujte.

 

Marušić

 

AUTOR: Prof. savjetnik Mladen Marušić dipl.ing, Vitez inovatorstva Bruxelles 2011
FOTO: web, ilustracija

Sva mišljenja, stavovi i zaključci izneseni od strane autora Gorskih pisama čitatelja su isključivo njihovi privatni i kao takvi ne predstavljaju mišljenja, stavove i zaključke portala gorskenovosti.net
Imate li i Vi misli koje želite podjeliti sa čitateljima Gorskih novosti pošaljite mail sa tekstom na gorskenovostinet@gmail.com sa naznakom za Gorska pisma (čitatelja) i ostavite svoje podatke i fotografiju.

Oglasi