GORSKI KOTAR – Ukidanje svih poreza! I poreza na dohodak i na dodanu vrijednost i na dobit… Dakle, potpuno porezno rasterećenje žitelja i gospodarstva Gorskog kotara, neke su od konkretnih mjera koje predlaže Primorsko-goranski savez (PGS) za spašavanje Gorskog kotara a koje su predstavnici te stranke iznesli na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Rijeci.
Otvaranje posebnih poslovnih zona
Uz ukidanje svih poreza za žitelje Gorskog kotara, važna mjera je otvaranje posebnih poslovnih zona na državnom zemljištu, a koje bi za gospodarstvenike bile poticajne te, kao treće, da se transferima iz državnog proračuna osigura lokalnim samoupravama na području Gorskog kotara optimalna visina sredstava za održavanje komunalne i društvene infrastrukture, istaknuo je na tiskovnoj predsjednik PGS-a Darijo Vasilić te naglasio da s obzirom da država do danas Goranima nije osigurala pravičnu rentu za iskorištavanje šuma i voda, za sve one prometne i energetske koridore što prolaze onuda i de facto ograničavaju razvoj, onda su te predložene tri intervencije minimum koji se mora osigurati tom kraju i njegovim ljudima. Jedini je to način, dodao je Vasilić, da napokon ozbiljno pokušamo revitalizirati naš Gorski kotar i motivirati ljude da se krenu vraćati u nj jer će za to imati razloga.
Oglasi
Ideja je da tekst dokumenta najprije usvoje županijski vijećnici
Te konkretne mjere pomoći Gorskom kotaru PGS-ovci su danas javnosti predočili predstavljajući svoju najnoviju inicijativu, odnosno dokument, radni tekst Prijedloga zakona o Gorskom kotaru te amandmane na predložene zaključke Skupštine PGŽ, a uoči nove sjednice Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, koja će biti održana ovoga četvrtka u Ravnoj Gori. – Temeljna je ideja da tekst dokumenta najprije usvoje županijski vijećnici, a u sljedećim koracima i Sabor te Vlada Republike Hrvatske te da on predstavlja nacrt što bi predstavljao bazu budućeg zakona o Gorskom kotaru“, rekao je tajnik PGS-a Franjo Butorac podsjetivši na sve dosadašnje pokušaje u spašavanju Gorskog kotara koji su, međutim, ostajali mrtva slova na papiru.
Imamo se na koga i na što ugledati
Baš kao i kompenzacijske mjere Vlade RH obećane pri usvajanju izmjena Zakona o brdsko-planinskom području što su rezultirale gubicima golemih novčanih iznosa lokalnih samouprava u planinskim krajevima Hrvatske do tada osiguranim iz državnog proračuna. Čitav taj kraj, istaknuo je Butorac, desetljećima se suočava s katastrofalnim demokratskim procesima, nestankom stanovništva i izostankom ozbiljnih gospodarskih aktivnosti. Sve ozbiljne zemlje, pa i nama vrlo bliske, poput Austrije i Italije, za stanovnike svojih brdsko-planinskih područja imaju osigurane razne povlastice i fiskalna rasterećenja pa se, dakle, imamo na koga i na što ugledati“, zaključio je tajnik PGS-a Butarc, a njegove tvrdnje zatim podacima pojačao predsjednik stranke Vasilić.
Oglasi
Na 1.000 stanovnika rađa se manje od 6 djece
Tako je Vasilić kazao – alarm za uzbunu davno se oglasio, ali ga očito još uvijek ne čuju oni koji bi trebali. Evo zašto: prema popisu stanovništva iz 1971. godine Gorski kotar brojao je 35.845 žitelja, taj broj 2011. godine pao je na 22.959, a prema zadnjem popisu iz 2021. sveden je na 19.030 stanovnika. U ukupnoj površini Primorsko-goranske županije Gorski kotar participira s 35 posto, ali u ukupnom broju stanovnika s tek 7 posto. Nažalost, ima još sličnih poražavajućih podataka i brojeva: od 607 povijesnih naselja u Gorskom kotaru, dakle onih koji imaju svoje službene nazive i u kojima se odvijao život, danas ih je pola bez ijednog stanovnika; u Gorskom kotaru danas živi 12 stanovnika po četvornom kilometru, a hrvatski je prosjek 80 stanovnika, te, na kraju, još jedna tužna statistika- na 1.000 stanovnika u Gorskom se kotaru rađa manje od 6 djece, a službena svjetska metodologija kaže da je neko područje u kojemu se rađa manje od 7 djece na 1000 stanovnika pred odumiranjem, nestajanjem“, nabrajao je Vasilić te dodao da su sve te brojke najzorniji dokaz da se s tim područjem Hrvatske pod hitno i bez ikakva oklijevanja mora učiniti nešto ekstremno učinkovito i za stanovništvo i za gospodarstvo.
Nazočio i HSS
Na konferenciji PGS-a nazočio i županijski vijećnik HSS-a, stranke članice vijećničkog kluba PGS-HSS u Županijskoj skupštini, Ivo Zrilić koji je najavio da će Prijedlog zakona o Gorskom kotaru, u cilju što bržeg stavljanja u saborsku proceduru, biti uručen saborskim zastupnicima iz klubova HSS-a te zajedničkog kluba IDS-PGS.
GORSKI KOTAR – Ukidanje svih poreza! I poreza na dohodak i na dodanu vrijednost i na dobit… Dakle, potpuno porezno rasterećenje žitelja i gospodarstva Gorskog kotara, neke su od konkretnih mjera koje predlaže Primorsko-goranski savez (PGS) za spašavanje Gorskog kotara a koje su predstavnici te stranke iznesli na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Rijeci.
Otvaranje posebnih poslovnih zona
Uz ukidanje svih poreza za žitelje Gorskog kotara, važna mjera je otvaranje posebnih poslovnih zona na državnom zemljištu, a koje bi za gospodarstvenike bile poticajne te, kao treće, da se transferima iz državnog proračuna osigura lokalnim samoupravama na području Gorskog kotara optimalna visina sredstava za održavanje komunalne i društvene infrastrukture, istaknuo je na tiskovnoj predsjednik PGS-a Darijo Vasilić te naglasio da s obzirom da država do danas Goranima nije osigurala pravičnu rentu za iskorištavanje šuma i voda, za sve one prometne i energetske koridore što prolaze onuda i de facto ograničavaju razvoj, onda su te predložene tri intervencije minimum koji se mora osigurati tom kraju i njegovim ljudima. Jedini je to način, dodao je Vasilić, da napokon ozbiljno pokušamo revitalizirati naš Gorski kotar i motivirati ljude da se krenu vraćati u nj jer će za to imati razloga.
Ideja je da tekst dokumenta najprije usvoje županijski vijećnici
Te konkretne mjere pomoći Gorskom kotaru PGS-ovci su danas javnosti predočili predstavljajući svoju najnoviju inicijativu, odnosno dokument, radni tekst Prijedloga zakona o Gorskom kotaru te amandmane na predložene zaključke Skupštine PGŽ, a uoči nove sjednice Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, koja će biti održana ovoga četvrtka u Ravnoj Gori. – Temeljna je ideja da tekst dokumenta najprije usvoje županijski vijećnici, a u sljedećim koracima i Sabor te Vlada Republike Hrvatske te da on predstavlja nacrt što bi predstavljao bazu budućeg zakona o Gorskom kotaru“, rekao je tajnik PGS-a Franjo Butorac podsjetivši na sve dosadašnje pokušaje u spašavanju Gorskog kotara koji su, međutim, ostajali mrtva slova na papiru.
Imamo se na koga i na što ugledati
Baš kao i kompenzacijske mjere Vlade RH obećane pri usvajanju izmjena Zakona o brdsko-planinskom području što su rezultirale gubicima golemih novčanih iznosa lokalnih samouprava u planinskim krajevima Hrvatske do tada osiguranim iz državnog proračuna. Čitav taj kraj, istaknuo je Butorac, desetljećima se suočava s katastrofalnim demokratskim procesima, nestankom stanovništva i izostankom ozbiljnih gospodarskih aktivnosti. Sve ozbiljne zemlje, pa i nama vrlo bliske, poput Austrije i Italije, za stanovnike svojih brdsko-planinskih područja imaju osigurane razne povlastice i fiskalna rasterećenja pa se, dakle, imamo na koga i na što ugledati“, zaključio je tajnik PGS-a Butarc, a njegove tvrdnje zatim podacima pojačao predsjednik stranke Vasilić.
Na 1.000 stanovnika rađa se manje od 6 djece
Tako je Vasilić kazao – alarm za uzbunu davno se oglasio, ali ga očito još uvijek ne čuju oni koji bi trebali. Evo zašto: prema popisu stanovništva iz 1971. godine Gorski kotar brojao je 35.845 žitelja, taj broj 2011. godine pao je na 22.959, a prema zadnjem popisu iz 2021. sveden je na 19.030 stanovnika. U ukupnoj površini Primorsko-goranske županije Gorski kotar participira s 35 posto, ali u ukupnom broju stanovnika s tek 7 posto. Nažalost, ima još sličnih poražavajućih podataka i brojeva: od 607 povijesnih naselja u Gorskom kotaru, dakle onih koji imaju svoje službene nazive i u kojima se odvijao život, danas ih je pola bez ijednog stanovnika; u Gorskom kotaru danas živi 12 stanovnika po četvornom kilometru, a hrvatski je prosjek 80 stanovnika, te, na kraju, još jedna tužna statistika- na 1.000 stanovnika u Gorskom se kotaru rađa manje od 6 djece, a službena svjetska metodologija kaže da je neko područje u kojemu se rađa manje od 7 djece na 1000 stanovnika pred odumiranjem, nestajanjem“, nabrajao je Vasilić te dodao da su sve te brojke najzorniji dokaz da se s tim područjem Hrvatske pod hitno i bez ikakva oklijevanja mora učiniti nešto ekstremno učinkovito i za stanovništvo i za gospodarstvo.
Nazočio i HSS
Na konferenciji PGS-a nazočio i županijski vijećnik HSS-a, stranke članice vijećničkog kluba PGS-HSS u Županijskoj skupštini, Ivo Zrilić koji je najavio da će Prijedlog zakona o Gorskom kotaru, u cilju što bržeg stavljanja u saborsku proceduru, biti uručen saborskim zastupnicima iz klubova HSS-a te zajedničkog kluba IDS-PGS.
AUTOR: Nensi TATAR
FOTO: Ustupio PGS
Podijeli:
Lajkaj ovo: