GORSKI KOTAR – Jučer je bio posljednji dan za postupanje po Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja smrekovog potkornjaka i upravo na taj dan iz Udruga privatnih šumovlasnika Gorskog kotara nadležnima javno šalju upozorenje da je takva odluka pogrešna te zahtijevaju njenu hitnu suspenziju i reviziju.
Naredba će ostati mrtvo slovo na papiru
Upravo kako bi upozorili javnost na njene pogreške i nedostatke Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar Delnice te Udruga privatnih šumovlasnika Čabar medijima su odaslale dopis u kojem kronološki i argumentirano objašnjavaju zašto će ta Naredba na terenu, u većem dijelu biti neprovediva te ostati mrtvo slovo na papiru. Još iza ledoloma početkom 2014. godine, šumarska struka upozoravala je i predviđala pojavu raznih štetnika posebno smrekovog potkornjaka u goranskim šumama, međutim upozorenja struke su zanemarena kao i upozorenja Udruga privatnih šumovlasnika s područja Gorskog kotara, koja su na terenu počela uočavati početke problema koji je sada, više od godinu dana od našeg reagiranja (odnosno nereagiranja svih ostalih relevantnih institucija), dosegao razinu elementarne nepogode i prirodne katastrofe, podsjećaju u svom dopisu goranske Udruga šumovlasnika ističući to početkom problema koji je danas dosegao ogromne razmjere širenjem po cijelom Gorskom kotaru.
Na predavanjima je bilo više predavača nego publike
Spoznavši da se nalaze u apsurdnoj situaciji pored svih silnih državnih poduzeća i institucija sa tisućama zaposlenih tim problemom su se morali sami uhvatiti u koštac i pokreću niz tribina i prezentacija na temu potkornjaka, šumskog reda, Upisnika šumoposjednika i slično. Međutim ni to nije dalo rezultata, jer kako ističu u dopisu, najčešće je na predavanjima bilo više predavača nego publike pa se okreću medijskoj kampanji i suradnji prije svega s PGŽ-om i pojedinim lokalnim samoupravama.
Primorsko – goranska županija prepoznala ozbiljnost problema
Tako je u travnju prošle godine na inicijativu UPŠ Gorskog kotara, Primorsko – goranska županija, koja je tada jedina prepoznala ozbiljnost problema, organizirala sastanak svih relevantnih institucija (Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, Hrvatskih šuma d.o.o., Ministarstva poljoprivrede, Savjetodavne službe, Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu) i predstavnika lokalne i regionalne samouprava što je do donošenja Naredbe, rezultiralo brojni formalni i neformalni sastanci između svih spomenutih institucija. U problematiku su se u zadnje vrijeme uključili i iz ekoloških i gospodarskih aspekata pa su se tako njom počele baviti i razne druge udruge, inicijative, klasteri što je smatraju u goranskim Udrugama privatnih šumovlasnika i očekivano i pohvalno jer se radi o ekološkoj i gospodarskoj katastrofi no u smatraju malo prekasno i u jednu ruku štetno jer zbog kompleksnosti problema i nedovoljnog poznavanja problematike rješenja izvan okvira institucija, koja se nude s njihove strane, potencijalno predstavljaju još veći izvor problema na terenu.
Izbjeći situaciju u kojoj će se ići u prethodno rješavanje pravnih odnosa na pojedinim česticama
Problematika je iznimno kompleksna sa strane šumarske struke, međutim pravi problem, kako se na kraju ispostavilo, predstavlja nesređeno imovinsko-pravno stanje i poražavajuća demografska slika Gorskog kotara, kao i podkapacitiranost licenciranih izvođača radova u šumarstvu (uključujući Hrvatske šume d.o.o.) i Savjetodavne službe, ističu u svom dopisu goranske Udruge privatnih šumovlasnika za koje je ključno spriječiti širenje potkornjaka, te u svakom slučaju izbjeći situaciju u kojoj će se ići u prethodno rješavanje pravnih odnosa na pojedinim česticama. Ta njihova primjedba kao i mnoge druge od strane donosioca Odluke je ignorirana što je rezultiralo, naglašavaju goranski šumovlasnici Naredbom koja je na terenu u većem dijelu neprovediva te ostaje mrtvo slovo na papiru, zajedno sa preko 60 000 katastarskih čestica nad kojima bi lokalna i regionalna samouprava trebala provesti (iznimno dugotrajan, kompliciran i skup) postupak sekvestracije ( izvlaštenja), ili točnije preko 60 000 postupaka.
Povećati broj privatnih šumovlasnika u Upisniku šumoposjednika
Tih preko 60 000 čestica (često nepristupačnih cestom ili šumskom vlakom i uništenu ledolomom), šumovlasnici bi trebali u roku 30 dana obići i vidjeti da li postoje smreke na njoj, prepoznati napadnute potkornjakom (iako za to nisu školovani niti osposobljeni, a vrlo često niti sposobni – uglavnom staračka domaćinstva) i predati zahtjev za doznaku (iako uglavnom nemaju riješeno imovinsko-pravno stanje ili upisanu odgovarajuću kulturu – isključivo šuma), o svojem trošku izvršiti sječu, izvlačenje, uvođenje šumskog reda i daljinski prijevoz, objašnjavaju u svom dopisu goranski šumovlasnici ističući svu apsurdnost Naredbe o suzbijanju potkornjaka koja je za njih tipičan primjer pogrešne odluke a zbog čega i zahtijevaju njenu hitnu suspenziju i reviziju. Na kraju dopisa goranske Udruge privatnih šumovlasnika ističu da će svoje buduće aktivnosti usmjeriti na povećanje broja privatnih šumovlasnika u Upisniku šumoposjednika što je, ističu, jedini način, odnosno preduvjet, da se radovi sanacije i obnove njihovih šuma (obveza iz članka VI. Naredbe) financiraju iz Fonda za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) ili EU fondova te pozivaju sve šumovlasnike kojima je potrebna pomoć oko obveza ili ostvarivanja prava da im se obrate.
AUTOR: Gorske novosti
FOTO: Gorske novosti – ilustracija
GORSKE NOVOSTI 
GORSKI KOTAR – Jučer je bio posljednji dan za postupanje po Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja smrekovog potkornjaka i upravo na taj dan iz Udruga privatnih šumovlasnika Gorskog kotara nadležnima javno šalju upozorenje da je takva odluka pogrešna te zahtijevaju njenu hitnu suspenziju i reviziju.
Naredba će ostati mrtvo slovo na papiru
Upravo kako bi upozorili javnost na njene pogreške i nedostatke Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar Delnice te Udruga privatnih šumovlasnika Čabar medijima su odaslale dopis u kojem kronološki i argumentirano objašnjavaju zašto će ta Naredba na terenu, u većem dijelu biti neprovediva te ostati mrtvo slovo na papiru. Još iza ledoloma početkom 2014. godine, šumarska struka upozoravala je i predviđala pojavu raznih štetnika posebno smrekovog potkornjaka u goranskim šumama, međutim upozorenja struke su zanemarena kao i upozorenja Udruga privatnih šumovlasnika s područja Gorskog kotara, koja su na terenu počela uočavati početke problema koji je sada, više od godinu dana od našeg reagiranja (odnosno nereagiranja svih ostalih relevantnih institucija), dosegao razinu elementarne nepogode i prirodne katastrofe, podsjećaju u svom dopisu goranske Udruga šumovlasnika ističući to početkom problema koji je danas dosegao ogromne razmjere širenjem po cijelom Gorskom kotaru.
Na predavanjima je bilo više predavača nego publike
Spoznavši da se nalaze u apsurdnoj situaciji pored svih silnih državnih poduzeća i institucija sa tisućama zaposlenih tim problemom su se morali sami uhvatiti u koštac i pokreću niz tribina i prezentacija na temu potkornjaka, šumskog reda, Upisnika šumoposjednika i slično. Međutim ni to nije dalo rezultata, jer kako ističu u dopisu, najčešće je na predavanjima bilo više predavača nego publike pa se okreću medijskoj kampanji i suradnji prije svega s PGŽ-om i pojedinim lokalnim samoupravama.
Primorsko – goranska županija prepoznala ozbiljnost problema
Tako je u travnju prošle godine na inicijativu UPŠ Gorskog kotara, Primorsko – goranska županija, koja je tada jedina prepoznala ozbiljnost problema, organizirala sastanak svih relevantnih institucija (Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, Hrvatskih šuma d.o.o., Ministarstva poljoprivrede, Savjetodavne službe, Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu) i predstavnika lokalne i regionalne samouprava što je do donošenja Naredbe, rezultiralo brojni formalni i neformalni sastanci između svih spomenutih institucija. U problematiku su se u zadnje vrijeme uključili i iz ekoloških i gospodarskih aspekata pa su se tako njom počele baviti i razne druge udruge, inicijative, klasteri što je smatraju u goranskim Udrugama privatnih šumovlasnika i očekivano i pohvalno jer se radi o ekološkoj i gospodarskoj katastrofi no u smatraju malo prekasno i u jednu ruku štetno jer zbog kompleksnosti problema i nedovoljnog poznavanja problematike rješenja izvan okvira institucija, koja se nude s njihove strane, potencijalno predstavljaju još veći izvor problema na terenu.
Izbjeći situaciju u kojoj će se ići u prethodno rješavanje pravnih odnosa na pojedinim česticama
Problematika je iznimno kompleksna sa strane šumarske struke, međutim pravi problem, kako se na kraju ispostavilo, predstavlja nesređeno imovinsko-pravno stanje i poražavajuća demografska slika Gorskog kotara, kao i podkapacitiranost licenciranih izvođača radova u šumarstvu (uključujući Hrvatske šume d.o.o.) i Savjetodavne službe, ističu u svom dopisu goranske Udruge privatnih šumovlasnika za koje je ključno spriječiti širenje potkornjaka, te u svakom slučaju izbjeći situaciju u kojoj će se ići u prethodno rješavanje pravnih odnosa na pojedinim česticama. Ta njihova primjedba kao i mnoge druge od strane donosioca Odluke je ignorirana što je rezultiralo, naglašavaju goranski šumovlasnici Naredbom koja je na terenu u većem dijelu neprovediva te ostaje mrtvo slovo na papiru, zajedno sa preko 60 000 katastarskih čestica nad kojima bi lokalna i regionalna samouprava trebala provesti (iznimno dugotrajan, kompliciran i skup) postupak sekvestracije ( izvlaštenja), ili točnije preko 60 000 postupaka.
Povećati broj privatnih šumovlasnika u Upisniku šumoposjednika
Tih preko 60 000 čestica (često nepristupačnih cestom ili šumskom vlakom i uništenu ledolomom), šumovlasnici bi trebali u roku 30 dana obići i vidjeti da li postoje smreke na njoj, prepoznati napadnute potkornjakom (iako za to nisu školovani niti osposobljeni, a vrlo često niti sposobni – uglavnom staračka domaćinstva) i predati zahtjev za doznaku (iako uglavnom nemaju riješeno imovinsko-pravno stanje ili upisanu odgovarajuću kulturu – isključivo šuma), o svojem trošku izvršiti sječu, izvlačenje, uvođenje šumskog reda i daljinski prijevoz, objašnjavaju u svom dopisu goranski šumovlasnici ističući svu apsurdnost Naredbe o suzbijanju potkornjaka koja je za njih tipičan primjer pogrešne odluke a zbog čega i zahtijevaju njenu hitnu suspenziju i reviziju. Na kraju dopisa goranske Udruge privatnih šumovlasnika ističu da će svoje buduće aktivnosti usmjeriti na povećanje broja privatnih šumovlasnika u Upisniku šumoposjednika što je, ističu, jedini način, odnosno preduvjet, da se radovi sanacije i obnove njihovih šuma (obveza iz članka VI. Naredbe) financiraju iz Fonda za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) ili EU fondova te pozivaju sve šumovlasnike kojima je potrebna pomoć oko obveza ili ostvarivanja prava da im se obrate.
AUTOR: Gorske novosti
FOTO: Gorske novosti – ilustracija
Podijeli: