Kolika su ove godine direktna ulaganja Županije u Gorski kotar, koja od tih sredstava su ključna i da li su dovoljna za njegov razvoj, teme su o kojima smo razgovarali s dožupanom Primorsko-goranske županije, Petrom Mamulom. Uz te teme dožupan Mamula koji je i Goranin u ekskluzivnom intervjuu za Gorske novosti odgovorio je i na pitanja o aktualnim goranskim problemima poput skupih komunalija, političke krize u Čabru, nedostatku liječnika primarne zdravstvene zaštite…
- Kolika su ove godine županijska ulaganja u Gorski kotar?
Teško je navesti točan iznos županijskih ulaganja, pošto je puno sredstava usmjerenih prema našim školskim i zdravstvenim ustanovama a tiče se redovnih održavanja objekata u kojima se obavljaju te djelatnosti. Određeni iznos se odnosi i na potpore udrugama koje u mnogim našim mjestima doslovno jedine održavaju neki od oblika društvenog života, svojim projektima, manifestacijama i drugim aktivnostima. U doslovno svakoj od tih aktivnosti određenim iznosom sudjeluje i Primorsko goranska županija. Ono što je najviše u fokusu javnosti kada se županijskih ulaganja u Gorski kotar tiče su sredstva direktno ili indirektno usmjerena prema jedinicama lokalne samouprave, a to je samo jedan segment u kojem županija pomaže. Ove godine je taj iznos koji ide prema općinama i gradovima znatno povećan i iznosi oko 2 milijuna eura, kroz Fond za Gorski kotar i kroz potpore za poticanje i razvoj poduzetništva, poljoprivrede i turizma preko istoimenog odjela. No na to treba dodati i sredstva namijenjena za ravnomjerni razvoj, za koja se također mogu natjecati i goranski gradovi i općine, ali i sredstva u iznosu od 2,5 milijuna eura koja će Županijska uprava za ceste direktno uložiti u podizanje kvalitete prometnica na goranskom području. Možda je najpreciznije reći da će u naredne tri godine, dakle periodu 2023 – 2025.g., županija osigurati oko 7 milijuna eura direktnih ulaganja u Gorski kotar.
- Koja su od tih osiguranih sredstava, po Vama, najznačajnija za razvoj goranskog kraja?
Pa svakako ona vezana za razvoj gospodarstva. Smatram da bi znatan dio tih sredstava trebalo usmjeriti upravo u poduzetnike i poduzetničke inicijative Gorskog kotara. Međutim, ne smijemo zaboraviti i na potrebe lokalne samouprave na goranskom području, i na njihove pokušaje da osiguraju barem približno jednaku razinu javne i komunalne usluge građanima na svom području. Na taj način mi pokušavamo ublažiti jednu od najvećih nepravdi društva u kojem živimo a to je nevjerojatna razina centralizacije u svim područjima društvenog i javnog života. Nažalost, niti mi a ni općine i gradovi Gorskog kotara ne možemo u potpunosti kompenzirati činjenicu da u ovoj zemlji 8 od 10 kuna poreznog prihoda završava u Zagrebu, a preostale 2 kune se dijele na svih ostalih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj. Ta činjenica nas sve na lokalnoj razini svrstava u profesionalne molitelje prema Vladi RH, da nam udjeli za ovu ili onu našu potrebu. A kroz cijelo vrijeme se provlači mantra o EU sredstvima. Nemojte me krivo shvatiti, nisam protiv EU sredstava i projekata, međutim, da budem potpuno plastičan, uzalud vam trud svirači, ako vas jedan ili dva uspješno prijavljena projekta stavljaju u dilemu treba li čistiti snijeg ili platiti svoj udio sufinanciranja EU projekta. Dok država ne shvati da su njen prostor i ljudi koji tamo žive razvojni resurs a ne porezna baza, nema nam sreće!
- Da li mislite, prvenstveno kao stanovnik Gorskog kotara, da su ta ukupna izdvajanja iz županijskog proračuna za Gorski kotar dovoljna?
Mislim da je jasno iz odgovora na prethodno pitanje da to nije i ne može biti dovoljan iznos sredstava kako bi Gorski kotar preokrenuo svoje negativne trendove. Za taj proces treba provesti potpunu fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju zemlje u kojoj bi i Gorski kotar pronašao svoje mjesto kao područje sa razvojnim posebnostima te iskoristio svoje razvojne šanse, prvenstveno u turističkom ali i drugim razvojnim smjerovima.
- Kada se govori o aktualnim problemima Gorana trenutno je u fokusu ekstremno povećanje cijene vode za stanovnike šest goranskih samouprava. Iako se najavljuje smanjenje cijena zanima me Vaš stav o tim skupim režijama komunalnih usluga (uz cijenu vode tu je svakako i odvoz otpada) te da li je po Vama opravdana teza (koju koriste neki lokalni čelnici i komunalna društva) da što je manje stanovnika život u Gorskom kotaru će biti skuplji?
Komunalna usluga je po definiciji jedna od osnovnih djelatnosti lokalne samouprave, i zadaća je uprave da ona bude kvalitetna, cjenovno prihvatljiva i svima jednako dostupna. Svakako da ona ne može biti jednake cijene u svim općinama, pošto su organizacija odvoza otpada ili sustav vodoopskrbe i odvodnje različito organizirani u malenim i velikim, brdskim i ravničarskim, gusto i rijetko naseljenim područjima. Međutim, ne bi se smjelo dešavati da ta cijena usluge u nekoj sredini u Gorskom kotaru bude primjerice dvostruko ili više skuplja od one u susjednoj. To onda ukazuje da su tu posrijedi velike neekonomičnosti u funkcioniranju sustava koju u konačnici plaćaju građani.
- Jedno od aktualnih političkih pitanja je i raspuštanje Gradskog vijeća Grada Čabra. Kako će to utjecati na funkcioniranje Grada Čabra i kako će se odraziti na život tamošnjih stanovnika?
Rekao bih da će biti i pozitivnih i negativnih aspekata tog raspuštanja. Negativno je u svakom slučaju nemogućnost funkcioniranja gradske uprave u potpunosti, pošto se odluke koje se donose u ovom periodu tiču jedino osnovnog funkcioniranja Grada, a sve ostale razvojne i velike odluke za koje je potrebna rasprava i odlučivanje na gradskom vijeću su na čekanju, i s te strane su građani Grada zakinuti jer propušteno vrijeme nitko ne može vratiti. Ali ipak ima i pozitivna strana cijele priče, ili bi barem trebala biti. U konačnici će se desiti izbori i ponovna šansa za ustrojavanje predstavničkog tijela koje će biti u mogućnosti funkcionirati i surađivati sa izvršnom vlašću, jer to je osnovna pretpostavka za funkcioniranje i napredak svake sredine pa tako i Grad Čabra.
- Kako komentirate neslogu goranskih čelnika u njihovoj neformalnoj Koordinaciji, nepostizanje dogovora o modelu podjele novca iz županijskog Fonda za Gorski kotar te razdvajanje gradonačelnika od načelnika?
Žao mi je da se Koordinacija goranskih načelnika i gradonačelnika, tijelo koje je oformljeno kako bi se na goranskom nivou razgovaralo o temama koje su bitne za cijelo područje Gorskog kotara, praktički raspala. To su pred podosta godina prepoznali načelnici i gradonačelnici, od kojih više niti jedan nije u mandatu, kao nužan sinergijski učinak njihovim pojedinačnim naporima u svakoj od njihovih sredina. Međutim, to vrijeme zajedništva i ne stavljanja sebe u prvi plan je očigledno iza nas. Ako ste pažljivije pratili, koordinacija se je raspala već pri pokušaju novog sastava da odluči kako će zajednički financirati neke stvari i kako će raspodjeljivati neka sredstva koja trebaju dobiti. Tu su u prvi plan izašli pokušaji pojedinih gradonačelnika da se stave na prvo mjesto, pod izlikom da oni zapravo tako moraju jer bi u suprotnom bili u problemu pred svojim sugrađanima. Istina je nažalost potpuno suprotna. Oni su iskoristili priliku da ispolitiziraju i koordinaciju i teme o kojima ona raspravlja za svoje uske političke interese. Ako prihvatimo definiciju politike koja kaže da je to umjetnost mogućeg, a da je moguće uvijek postići više u razgovoru i dogovoru, onda ispada zapravo da su izlaskom iz koordinacije ti čelnici zapravo iznevjerili povjerenje i mandat koje su im dali njihovi građani. Ponavljam, žalosti me činjenica da se jedna potrebna platforma za razgovor raspada a sve se pokušava prikazati kao pokušaj Županije da razbije jedinstvo gorana. A valjda tako mora biti, valjda Županija mora biti kriva za sve.
- Jedan od županijskih projekata pomoći Goranima je ulaganje u sanjkališta. Da li je i koliko Županija zadovoljna o realizaciji i uspješnosti tog projekta te koja lokalna samouprava u tome prednjači?
Hvala Vam što ste me podsjetili da sam zaboravio na taj segment ulaganja pri odgovoru na Vaše prvo pitanje. I ove godine smo osigurali 233000 eura, te po 200000 eura u projekcijama za 2024 i 2025.g. Tim sredstvima financiramo nabavku osnovnih komponenti za mala sanjkališta, kao što su ratraci, pokretne trake i ostala oprema. Taj segment razvoja malih sanjkališta smo prepoznali kao perspektivan za poticanje razvoja zimskog turizma u Gorskom kotaru, pošto je manje zahtjevan od skijališta. Do sada smo financirali nabavu opreme i opremanje sanjkališta u Lokvama, Fužinama, Delnicama i Mrkoplju, što se pokazalo kao uspješan projekt u svakoj od tih sredina. Sa Gradom Vrbovskom imamo potpisan Ugovor na 750000 kuna, ali do sada još sredstva nisu povučena, niti je projekt realiziran. Nadamo se da će Grad uspjeti iskoristiti sredstva, čime će se iznosi županijskih ulaganja na području Vrbovskog dodatno uvećati.
- I za kraj, situacija s primarnom zdravstvenom zaštitom koja je posebno alarmantna u Gorskom kotaru. Kakva je konkretno situacija u Gorskom kotaru kada je riječ o broju liječnika u odnosu na broj pacijenata? Kako će se taj problem nedostatka liječnika primarne zdravstvene zaštite i kada riješiti i kako će to utjecati na kvalitetu života sve starijeg stanovništva u Gorskom kotaru?
Zdravstvo polako ali sigurno postaje tema broj jedan u državi, prvenstveno zahvaljujući gotovo svakodnevnim aferama u sustavu, ali i gorućim problemom nedostatka liječnika, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nedavno je izašla informacija da samo u ginekološkom dijelu imamo više od pola milijuna žena bez tog oblika skrbi. Nevjerojatan podatak koji najbolje oslikava stanje u zdravstvu u Hrvatskoj danas, ogroman i skup sustav koji za sve manje stanovnika nije u stanju pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, nešto što bi nam svakome trebalo biti zagarantirano od rođenja do smrti.
Situacija je sve teža i na području naše županije, ali na sreću ne tako alarmantna kao u nekim drugim krajevima. Što se tiče Gorskog kotara, u ukupno 14 ordinacija djeluje isti broj liječnika, što znači da su sve ordinacije pokrivene. Međutim, u nekima od tih ordinacija su liječnici u visokoj životnoj dobi, te je izgledno njihovo skoro umirovljenje. To stavlja na vrh dnevnog reda problema upravo problematiku osiguranja kadra za te ordinacije, i to je nešto o čemu se već vode razgovori i intenzivno traže rješenja.
Te ordinacije osiguravaju zdravstvenu skrb o nešto manje od 17000 stanovnika, a broj osiguranika po ordinaciji se kreće od 700 do 2000. Inače standardni broj osiguranika po ordinaciji je 1700, a goranski primjer dodatno ukazuje na neodrživost sustava i potrebu redefiniranja mreže na nacionalnoj razini.
AUTOR : Nensi Tatar
FOTO : pgz.hr
Lajkaj ovo:
Lajk Učitavanje...
GORSKE NOVOSTI 
Kolika su ove godine direktna ulaganja Županije u Gorski kotar, koja od tih sredstava su ključna i da li su dovoljna za njegov razvoj, teme su o kojima smo razgovarali s dožupanom Primorsko-goranske županije, Petrom Mamulom. Uz te teme dožupan Mamula koji je i Goranin u ekskluzivnom intervjuu za Gorske novosti odgovorio je i na pitanja o aktualnim goranskim problemima poput skupih komunalija, političke krize u Čabru, nedostatku liječnika primarne zdravstvene zaštite…
Teško je navesti točan iznos županijskih ulaganja, pošto je puno sredstava usmjerenih prema našim školskim i zdravstvenim ustanovama a tiče se redovnih održavanja objekata u kojima se obavljaju te djelatnosti. Određeni iznos se odnosi i na potpore udrugama koje u mnogim našim mjestima doslovno jedine održavaju neki od oblika društvenog života, svojim projektima, manifestacijama i drugim aktivnostima. U doslovno svakoj od tih aktivnosti određenim iznosom sudjeluje i Primorsko goranska županija. Ono što je najviše u fokusu javnosti kada se županijskih ulaganja u Gorski kotar tiče su sredstva direktno ili indirektno usmjerena prema jedinicama lokalne samouprave, a to je samo jedan segment u kojem županija pomaže. Ove godine je taj iznos koji ide prema općinama i gradovima znatno povećan i iznosi oko 2 milijuna eura, kroz Fond za Gorski kotar i kroz potpore za poticanje i razvoj poduzetništva, poljoprivrede i turizma preko istoimenog odjela. No na to treba dodati i sredstva namijenjena za ravnomjerni razvoj, za koja se također mogu natjecati i goranski gradovi i općine, ali i sredstva u iznosu od 2,5 milijuna eura koja će Županijska uprava za ceste direktno uložiti u podizanje kvalitete prometnica na goranskom području. Možda je najpreciznije reći da će u naredne tri godine, dakle periodu 2023 – 2025.g., županija osigurati oko 7 milijuna eura direktnih ulaganja u Gorski kotar.
Pa svakako ona vezana za razvoj gospodarstva. Smatram da bi znatan dio tih sredstava trebalo usmjeriti upravo u poduzetnike i poduzetničke inicijative Gorskog kotara. Međutim, ne smijemo zaboraviti i na potrebe lokalne samouprave na goranskom području, i na njihove pokušaje da osiguraju barem približno jednaku razinu javne i komunalne usluge građanima na svom području. Na taj način mi pokušavamo ublažiti jednu od najvećih nepravdi društva u kojem živimo a to je nevjerojatna razina centralizacije u svim područjima društvenog i javnog života. Nažalost, niti mi a ni općine i gradovi Gorskog kotara ne možemo u potpunosti kompenzirati činjenicu da u ovoj zemlji 8 od 10 kuna poreznog prihoda završava u Zagrebu, a preostale 2 kune se dijele na svih ostalih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj. Ta činjenica nas sve na lokalnoj razini svrstava u profesionalne molitelje prema Vladi RH, da nam udjeli za ovu ili onu našu potrebu. A kroz cijelo vrijeme se provlači mantra o EU sredstvima. Nemojte me krivo shvatiti, nisam protiv EU sredstava i projekata, međutim, da budem potpuno plastičan, uzalud vam trud svirači, ako vas jedan ili dva uspješno prijavljena projekta stavljaju u dilemu treba li čistiti snijeg ili platiti svoj udio sufinanciranja EU projekta. Dok država ne shvati da su njen prostor i ljudi koji tamo žive razvojni resurs a ne porezna baza, nema nam sreće!
Mislim da je jasno iz odgovora na prethodno pitanje da to nije i ne može biti dovoljan iznos sredstava kako bi Gorski kotar preokrenuo svoje negativne trendove. Za taj proces treba provesti potpunu fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju zemlje u kojoj bi i Gorski kotar pronašao svoje mjesto kao područje sa razvojnim posebnostima te iskoristio svoje razvojne šanse, prvenstveno u turističkom ali i drugim razvojnim smjerovima.
Komunalna usluga je po definiciji jedna od osnovnih djelatnosti lokalne samouprave, i zadaća je uprave da ona bude kvalitetna, cjenovno prihvatljiva i svima jednako dostupna. Svakako da ona ne može biti jednake cijene u svim općinama, pošto su organizacija odvoza otpada ili sustav vodoopskrbe i odvodnje različito organizirani u malenim i velikim, brdskim i ravničarskim, gusto i rijetko naseljenim područjima. Međutim, ne bi se smjelo dešavati da ta cijena usluge u nekoj sredini u Gorskom kotaru bude primjerice dvostruko ili više skuplja od one u susjednoj. To onda ukazuje da su tu posrijedi velike neekonomičnosti u funkcioniranju sustava koju u konačnici plaćaju građani.
Rekao bih da će biti i pozitivnih i negativnih aspekata tog raspuštanja. Negativno je u svakom slučaju nemogućnost funkcioniranja gradske uprave u potpunosti, pošto se odluke koje se donose u ovom periodu tiču jedino osnovnog funkcioniranja Grada, a sve ostale razvojne i velike odluke za koje je potrebna rasprava i odlučivanje na gradskom vijeću su na čekanju, i s te strane su građani Grada zakinuti jer propušteno vrijeme nitko ne može vratiti. Ali ipak ima i pozitivna strana cijele priče, ili bi barem trebala biti. U konačnici će se desiti izbori i ponovna šansa za ustrojavanje predstavničkog tijela koje će biti u mogućnosti funkcionirati i surađivati sa izvršnom vlašću, jer to je osnovna pretpostavka za funkcioniranje i napredak svake sredine pa tako i Grad Čabra.
Žao mi je da se Koordinacija goranskih načelnika i gradonačelnika, tijelo koje je oformljeno kako bi se na goranskom nivou razgovaralo o temama koje su bitne za cijelo područje Gorskog kotara, praktički raspala. To su pred podosta godina prepoznali načelnici i gradonačelnici, od kojih više niti jedan nije u mandatu, kao nužan sinergijski učinak njihovim pojedinačnim naporima u svakoj od njihovih sredina. Međutim, to vrijeme zajedništva i ne stavljanja sebe u prvi plan je očigledno iza nas. Ako ste pažljivije pratili, koordinacija se je raspala već pri pokušaju novog sastava da odluči kako će zajednički financirati neke stvari i kako će raspodjeljivati neka sredstva koja trebaju dobiti. Tu su u prvi plan izašli pokušaji pojedinih gradonačelnika da se stave na prvo mjesto, pod izlikom da oni zapravo tako moraju jer bi u suprotnom bili u problemu pred svojim sugrađanima. Istina je nažalost potpuno suprotna. Oni su iskoristili priliku da ispolitiziraju i koordinaciju i teme o kojima ona raspravlja za svoje uske političke interese. Ako prihvatimo definiciju politike koja kaže da je to umjetnost mogućeg, a da je moguće uvijek postići više u razgovoru i dogovoru, onda ispada zapravo da su izlaskom iz koordinacije ti čelnici zapravo iznevjerili povjerenje i mandat koje su im dali njihovi građani. Ponavljam, žalosti me činjenica da se jedna potrebna platforma za razgovor raspada a sve se pokušava prikazati kao pokušaj Županije da razbije jedinstvo gorana. A valjda tako mora biti, valjda Županija mora biti kriva za sve.
Hvala Vam što ste me podsjetili da sam zaboravio na taj segment ulaganja pri odgovoru na Vaše prvo pitanje. I ove godine smo osigurali 233000 eura, te po 200000 eura u projekcijama za 2024 i 2025.g. Tim sredstvima financiramo nabavku osnovnih komponenti za mala sanjkališta, kao što su ratraci, pokretne trake i ostala oprema. Taj segment razvoja malih sanjkališta smo prepoznali kao perspektivan za poticanje razvoja zimskog turizma u Gorskom kotaru, pošto je manje zahtjevan od skijališta. Do sada smo financirali nabavu opreme i opremanje sanjkališta u Lokvama, Fužinama, Delnicama i Mrkoplju, što se pokazalo kao uspješan projekt u svakoj od tih sredina. Sa Gradom Vrbovskom imamo potpisan Ugovor na 750000 kuna, ali do sada još sredstva nisu povučena, niti je projekt realiziran. Nadamo se da će Grad uspjeti iskoristiti sredstva, čime će se iznosi županijskih ulaganja na području Vrbovskog dodatno uvećati.
Zdravstvo polako ali sigurno postaje tema broj jedan u državi, prvenstveno zahvaljujući gotovo svakodnevnim aferama u sustavu, ali i gorućim problemom nedostatka liječnika, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nedavno je izašla informacija da samo u ginekološkom dijelu imamo više od pola milijuna žena bez tog oblika skrbi. Nevjerojatan podatak koji najbolje oslikava stanje u zdravstvu u Hrvatskoj danas, ogroman i skup sustav koji za sve manje stanovnika nije u stanju pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, nešto što bi nam svakome trebalo biti zagarantirano od rođenja do smrti.
Situacija je sve teža i na području naše županije, ali na sreću ne tako alarmantna kao u nekim drugim krajevima. Što se tiče Gorskog kotara, u ukupno 14 ordinacija djeluje isti broj liječnika, što znači da su sve ordinacije pokrivene. Međutim, u nekima od tih ordinacija su liječnici u visokoj životnoj dobi, te je izgledno njihovo skoro umirovljenje. To stavlja na vrh dnevnog reda problema upravo problematiku osiguranja kadra za te ordinacije, i to je nešto o čemu se već vode razgovori i intenzivno traže rješenja.
Te ordinacije osiguravaju zdravstvenu skrb o nešto manje od 17000 stanovnika, a broj osiguranika po ordinaciji se kreće od 700 do 2000. Inače standardni broj osiguranika po ordinaciji je 1700, a goranski primjer dodatno ukazuje na neodrživost sustava i potrebu redefiniranja mreže na nacionalnoj razini.
AUTOR : Nensi Tatar
FOTO : pgz.hr
Podijeli:
Lajkaj ovo: